tag:blogger.com,1999:blog-21945131231738980282024-03-05T15:01:14.607-08:00NarkomanijaSve što ste oduvek želeli da znate o narkomaniji, a niste se usudili da pitateUnknownnoreply@blogger.comBlogger47125tag:blogger.com,1999:blog-2194513123173898028.post-26889804513139216882018-10-17T12:05:00.001-07:002018-10-17T12:05:36.587-07:00Heroin habit treatment by Naltrexone implants to block opioid habit Nalt...<iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="270" src="https://www.youtube.com/embed/GBJB_xvV1X4" width="480"></iframe>Unknownnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2194513123173898028.post-60660717692384325462014-02-20T04:13:00.000-08:002014-02-20T04:41:34.435-08:00Zaplenjena droga vrednosti oko 50 miliona<h1 id="vestNaslov">
</h1>
<div id="vestDatum">
<div style="float: left;">
<h2>
<b>Zaplenjena droga u Beogradu </b></h2>
<br />
<b>01. oktobar 2010. </b> | 16:50 | <b>Izvor</b>: Beta </div>
</div>
<div id="vestLead3">
<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://static.rtv.rs/files/20081003/hasis_droga_130x55.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img align="left" alt="" border="0" src="http://static.rtv.rs/files/20081003/hasis_droga_130x55.jpg" height="135" id="vestIntro" title="" width="320" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
Beogradska policija je u odvojenim akcijama uhapsila petoro osumnjičenih od kojih je zaplenila drogu ukupne vrednosti oko 50 miliona dinara, saopštilo je danas Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP).</div>
</div>
<div style="text-align: justify;">
MUP je naveo da je zaplenjeno 3,25 kilograma heroina, oko deset kilograma marihuane-skank i 45,5 kilograma smese paracetamola i kofeina. <br />
<br />
Akcija je počela privođenjem Miloša N. (25) i Ratomira G. (44) u čijim stanovima je nađena droga i jedna elektronska vaga predviđena za teret do 30 kilograma. <br />
<br />
U džepovima Ratomira G. nađeno je još 17 paketića sa oko deset grama heroina. <br />
<br />
Sinhronizovanom akcijom, ubrzo su uhapšeni i Danilo R. (24) i Jovica S. (24) koji su organizovali nabavku droge i preko svoje mreže preprodavaca je distribuirali u Beogradu. <br />
<br />
U njihovom automobilu policijski službenici našli su osam paketa sa oko osam kilograma marihuane-skank. <br />
<br />
Neposredno pošto su mu Danilo R. i Jovica S. prodali dva kilograma marihuane, uhapšen je i Goran Lalović (26), a droga je oduzeta. <br />
<br />
Osumnjičeni za preprodaju droge će uz krivičnu prijavu biti privedeni dežurnom istražnom sudiji Višeg suda u Beogradu.</div>
Unknownnoreply@blogger.com1tag:blogger.com,1999:blog-2194513123173898028.post-2279761563688837152014-02-17T13:23:00.001-08:002014-02-17T13:23:23.144-08:00Novi Sad - grad metadonskih zavisnika<h1>
U Novom Sadu najviše zavisnika od metadona</h1>
<div class="after_title">
Svaki treći korisnik ovog leka prodaje ga na
crnom tržištu. – Oko 2000 osoba u Srbiji leči se supstitucionom
terapijom u koju je uključen metadon</div>
<div class="image_holder img_l" style="width: 300px;">
<img alt="" src="http://static.politika.co.rs/uploads/rubrike/143082/i/1/NS5.jpg" /> <div class="desc">
Prizor iz Novog Sada
Foto Beta</div>
</div>
Više od 60 mladih života je prošle godine ugašeno zbog prekomerne
upotrebe droga u Novom Sadu, a šestoro je umrlo zbog previsoke doze
metadona, kaže za „Politiku” Ružica Veselinović, predsednik Udruženja
građana za borbu protiv narkomanije iz Novog Sada. Njen sin je jedan od
mnogobrojnih heroinskih zavisnika koje lekari leče metadonom. Naša
sagovornica ističe da u vojvođanskoj prestonici živi najveći broj
zavisnika od metadona – zvanična statistika svedoči da je u Novom Sadu
547 osoba uključeno u supstiticionu terapiju, što je dvostruko više u
odnosu na Beograd. Podaci policije, međutim, svedoče da svaki treći
korisnik metadona ovaj medikament prodaje na crnom tržištu.<br />
– Boca metadona je oko 2.000 dinara, a tokom vikenda dostiže cenu i
do 4.000 dinara. Mnogi „metadonci” kupuju dodatne količine ovog
medikamenta zbog toga što su razvili povećanu toleranciju, a policija ne
može da reaguje jer narkomani sa sobom imaju lekarske izveštaje koji
potvrđuju da uzimaju metadon – ističe Ružica Veselinović<br />
Ona objašnjava da većina roditelja u borbu sa narkomanijom ulazi
potpuno iscrpljena – i psihički i finansijski, i želi da veruje lekarima
koji tvrde da je metadon spas za njihovo dete.<br />
– Međutim, ovaj lek stvara od osoba fizičke i psihičke zavisnike koji
nemaju nikakvu vrstu interesovanja za spoljašnji svet. Oni nemaju volju
za lečenje jer besplatno dobijaju drogu, postaju asocijalni i nemaju
potrebu za društvom niti za bilo kakvim radom. Budući da veoma brzo
raste tolerancija na metadon, mnogi od njih počinju sa uzimanjem
alkohola i postaju „dupli zavisnici” Drugi, opet, uzmu duplu dozu
metadona da bi pojačali njegovo dejstvo i umru od prevelike doze leka –
tvrdi naša sagovornica.<br />
Predsednik nacionalne komisije Ministarstva zdravlja za borbu protiv
narkomanije dr Nikola Vučković kaže da imperativi savremene medicine
kada je u pitanju lečenje bolesti zavisnosti nalažu prvo stabilizaciju
stanja, a potom apstinenciju. Stabilizacija se postiže uz pomoć dva leka
– metadona ili buprenorfina.<br />
– Kada su u pitanju dugogodišnji zavisnici, važno je razumeti da je
potrebno izvesno vreme da se mozak regeneriše kako bi oni promenili
ponašanje, jer receptori u mozgu atrofiraju zbog prekomerne količine
heroina. Ta stabilizacija postiže se davanjem metadona. Činjenice govore
da se dve trećine zavisnika uz pomoć supstiticione terapije oporavi i
rehabilituje, ali jedna trećina njih nema stabilnu psihičku strukturu i
oni se vraćaju heroinu. Zavisnost od narkotika spada u najkomplikovanije
psihijatrijske poremećaje, između ostalog i zbog toga što dugotrajno
drogiranje dovodi do promena u strukturi ličnosti i zato su
psihijatrijska oboljenja česta u ovoj populaciji – ističe dr Nikola
Vučković.<br />
Naš sagovornik ukazuje da se u zemljama EU oko 700.000 ljudi trenutno nalazi na supstitucionoj terapiji.<br />
– Mi nismo oduševljeni supstitucionom terapijom, ali ne postoji drugi
način da spasimo živote ljudi. Ako je narkomanija hronična bolest, za
zavisnike je bolje da metadon uzimaju ceo život, nego da budu na ulici i
umru od prevelike doze. Naravno da nije etično sve zavisnike prevoditi
na supstitucionu terapiju – u opštoj populaciji narkomana četvrtini njih
nije potrebna metadonska terapija, ali ova terapija ima svoje puno
opravdanje kada su u pitanju dugogodišnji zavisnici koji su se više puta
vraćali heorinu i čije je zdravstveno stanje narušeno zbog prisustva
HIV infekcije ili virusa hepatitisa – ističe naš sagovornik.<br />
Dr Nikola Vučković napominje da se oko 2000 osoba u Srbiji trenutno
nalazi na supstitucionoj terapiji, što je veoma malo ako se ima u vidu
da procene govore da u našoj zemlji živi oko 24.000 heroinskih
zavisnika.Unknownnoreply@blogger.com5tag:blogger.com,1999:blog-2194513123173898028.post-12859461706387143802014-02-17T13:21:00.001-08:002014-02-17T13:21:33.498-08:00U Srbiji 30.000 narkomana<h1>
U Srbiji 30.000 narkomana</h1>
<div class="after_title">
Više od 85 odsto tinejdžera je narkotike dobilo
od školskog druga, prijatelja i komšije. – Roditelji ne primećuju da se
dete drogira
</div>
<div class="image_holder" style="width: 468px;">
<img alt="" src="http://static.politika.co.rs/uploads/rubrike/275818/i/1/35928i1pol07.jpg" /> </div>
„Kada bih rezimirao svoj život na heroinu verovatno bih se poslužio
refrenom pesme „Kada bih živeo hiljadu godina, ceo život bi mi stao u
jedan dan”. Jer, u tih deset godina života koje mi je uzeo heroin, svaki
dan je bio identičan – budio sam se i odlazio na spavanje sa idejom
kako da dođem do heroina. Prvi kontakt sa drogom imao sam još u osnovnoj
školi – želeo sam da budem drugačiji i ne živim tipičnim životom, da
budem faca u kraju. U srednjoj školi sam prešao na tablete, a kada sam
zakoračio u punoletstvo imao sam vatreno krštenje sa heroinom. Narednih
deset godina proveo sam kao u nekom ružnom snu iz koga me je probudila
snažna želja za životom i sticaj srećnih okolnosti, jer sam pristupio
„Reto centru” koji su osnovali bivši zavisnici. Danas imam svoju
porodicu i organizaciju „Izlazak” u kojoj pomažem drugim zavisnicima da
izađu iz začaranog kruga narkomanije, priča Aleksandar Žugić, jedan od
onih koji je uspeo da pobedi bolest zavisnosti.<br />
Prema podacima Kancelarije za HIV i sidu, u našoj zemlji živi 30.000
zavisnika od opijata upozorila je dr Jelena Janković iz Instituta za
javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut”. Ona je na jučerašnjem
okruglom stolu o bolestima zavisnosti iznela podatak da najveći broj
zavisnika ima prvi kontakt sa heroinom u 24. godini, a na lečenje se
javlja gotovo deset godina kasnije. Da je borba sa heroinskom zavisnošću
jedna od najtežih životnih bitki govori i podatak da su dve trećine
osoba koje dolaze na lečenje – povratnici u svetu droge. <br />
Lambe Đorejlijevski, šef Odseka za prevenciju narkomanije MUP-a
Srbije, upozorio je da, suprotno uobičajenom mišljenju da deca dolaze u
prvi kontakt sa drogom preko dilera, više od 85 odsto tinejdžera je
narkotike dobilo od školskog druga, prijatelja i komšije. Istraživanje
Instituta za javno zdravlje iz 2010. godine pokazuje da trećina
roditelja sazna za zavisnost svog deteta nakon tri godine uzimanja
droge, a dodatna trećina tek nakon četiri godine drogiranja.<br />
„Informacija da se dete drogira uvek se nalazi prenosom roditelja –
ali najveći broj njih ignoriše činjenicu da iz kuće nestaju vredne
stvari, da dete traži sve veći džeparac i počinje da obilazi rodbinu i
traži pare, da je popustilo u školi ili postalo agresivno, razdražljivo
ili povučeno”, primećuje Jasmina Slavković, pedagog u Sportskoj
gimnaziji u Beogradu.<br />
Lambe Đorejlijevski konstatuje da liberalan odnos koji većina
roditelja ima prema svojoj deci u velikoj meri „olakšava” uzimanju
narkotika.<br />
„Roditeljstvo je svedeno na drugarstvo i druženje, vaspitna pravila
su ukinuta ili su veoma labava, veliki broj roditelja još u osnovnoj
školi ne zna da dete beži sa časova i ima izostanke, a u srednjoj školi
podržavaju svoju decu u njihovim odlukama da ne odlaze na časove kada im
to odgovara ili im pišu opravdanja. Škola dozvoljava da neko sa 30
neopravdanih časova ostane u školi umesto da bude isključen, a zakon
dozvoljava deci od 15 godina da od roditelja sakriju informaciju da
imaju seksualno prenosive bolesti ili trudnoću. Roditelji moraju da
imaju autoritet i vaspitna pravila da bi deca odrasla u zdrave
ličnosti”, zaključio je Đorejlijevski.Unknownnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2194513123173898028.post-69644691061916783342011-04-19T14:42:00.000-07:002011-04-19T14:42:52.306-07:00Reci ne drogama!<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><iframe allowfullscreen='allowfullscreen' webkitallowfullscreen='webkitallowfullscreen' mozallowfullscreen='mozallowfullscreen' width='320' height='266' src='https://www.blogger.com/video.g?token=AD6v5dwrPDfWCc7BISRm7t7G_DyX6dvDxgSDiu65U_Bds_d4FypuIdvlnsFeG2vAwbChs_db97qCKAxjYohoL2HwcA' class='b-hbp-video b-uploaded' frameborder='0'></iframe></div>Poruka 26-godisnjeg momka iz Los Angelesa koji je zavisnik od svoje 10-e godine. Punih 6 godina je intravenski koristio visokokvalitetan heroin. Probao je sve vrste droga, najvise konzumirao heroin i kokain. Snimak je uradjen 5-og dana boravka u Beogradu, i 4-og dana Smart Drug Detoxa sa 3g kvalitetnog heroina.Momak je cist i spreman da se vrati u Ameriku. Bravo Niel! Unknownnoreply@blogger.com2tag:blogger.com,1999:blog-2194513123173898028.post-39523996540758618262011-04-13T10:46:00.000-07:002011-04-13T10:46:19.285-07:00Vakcina protiv kokaina<span>Sastavljena od proteina iz bezopasnog virusa prehlade i jednog molekula koja imitira kokain, vakcina sprečava drogu da dopre do centara u mozgu koji reaguju biohemijski i stvaraju ugodan osećaj.</span><br />
<span>Naučnik sa odseka za genetiku i medicinu Medicinskog fakulteta "Vil Kornel" u Njujorku, <strong>Ronald Kristal</strong>, predvodio je testiranje vakcine na miševima.</span><br />
<span>-Davali smo kokain miševima jednom sedmično. Recimo, kao da neko ide na zabavu i jednom sedmično uživa u kokainu. Miševima nije bilo ništa: prvu sedmicu, drugu, treću... Mi im dajemo kokain, a miševi samo sede kao da smo im dali vod-, rekao je Kristal </span><br />
<span>Učinak vakcine trajao je u eksperimentima sa miševima 12 nedelja. </span><br />
<span>Ronald Kristal smatra da će ipak kod ljudi koji se oporavljaju od zavisnosti biti potrebna dodatna vakcinacija baster dozama.</span><br />
<span>Studije su za sada pokazale da je vakcina efikasna samo 40 odsto u sprečavanju želje za kokainom. </span><br />
<span>-Naš imunološki sistem reaguje vrlo brzo i vrlo energično protiv virusa, a virus prehlade je na vrhu te kategorije. Dakle, uzeli smo jedan adenovirus, rastrgali ga u deliće i na te deliće pričvrstili kokain-, objašnjava Kristal. </span><br />
<span>Međutim vakcina izgleda ima neželjena dejstva, jer su statistike pokazale da ovisnici nakon injekcije imaju mnogo veću potrebu za konzumiranjem kokaina, kako bi nadoknadili izgubljeno. Konzumiranje kokaina kod nekih ispitanika poraslo je i do 10 puta.</span>Unknownnoreply@blogger.com1tag:blogger.com,1999:blog-2194513123173898028.post-68198413742241128142011-04-03T10:36:00.001-07:002011-04-03T10:36:35.661-07:00Лечење метадоном – једну зависност замењује другом<div class="review">Svetsku problematiku ne mogu da rese kojekakve zabrane i bezvezne-neuspesne institucija,pogotovu ne one koje su pod komandom ministra Tomice,u drzavnim ustanovama rade ljudi poslusnici,i samo oni koji su isle negde da vide,ili cak ni to kako se to radi u svetu.Zabrabana rada-pokusaja uspeha se nista ne postize.Sem ciste ljubomore ne bi znao da navedem neke druge razloge....pa jedino merilo treba da je uspeh,i samo uspeh,a neka opstrukcija ljudi koji se time sasvim bezuspesno bave,i koriste svaku mogucnost da druge onemoguce.Ministra zdravlja su u Srbiji trebali smenuti jos pre dve godine!!!!Mena on uspeha ni u jednom sektoru-sem kao sto se vidi iz redosleda dogadjaja,Zasto se ne dozvoli rad i pokusaju i drugima sem kojekakvim na papiru strucnjacima,a osnovno merilo-koje je jedini normalni kriterijum u celum svetu,a to je uspeh tomasa nesposobnjakovica gleda samo sa zviscu i za sada dosta uspesno blokira sve uspesne terapije...u ciju korist...u svoju i za svoj dzep.<br />
</div>Unknownnoreply@blogger.com3tag:blogger.com,1999:blog-2194513123173898028.post-54038097498130114002011-03-22T09:31:00.000-07:002011-03-22T09:31:16.526-07:00Uništio sam i sebe i porodicu<table border="0" cellpadding="0" cellspacing="0" style="width: 340px;"><tbody>
<tr><td colspan="2"><strong><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"></span></strong></td> </tr>
<tr> <td colspan="2"><img height="5" src="http://www.revijad.co.me/images_s/spacer.gif" width="7" /></td> </tr>
<tr align="center"> <td colspan="2"><div align="left"><em> </em> <em> Nesvjesno sam ulazio u to dok u jednom trenutku nijesam shvatio da svakodnevno šmrčem </em></div></td> </tr>
<tr> <td colspan="2"><img height="5" src="http://www.revijad.co.me/images_s/spacer.gif" width="7" /></td> </tr>
<tr align="center"> <td colspan="2"><div align="left"><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif; font-size: x-small;"> </span> <span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif; font-size: x-small;"> Kad pomislim da imam neki pretežak problem, sjetim se da sam uspio da se izvučem iz najvećeg zla koje može zadesiti čovjeka, pa mi onda sve djeluje kao pjesma, kaže B.M. (32) iz jednog crnogorskog primorskog grada, koji je želio da ostane anoniman, najviše zbog roditelja i supruge, budući da su prethodnih godina zbog njega prošli pakao.<br />
-Prvi put sam heroin probao 2003. godine. Ranije sam, ponekad, uzimao samo travu. Ne znam kako sam došao na ideju da probam ’’žuto’’. Od takozvane polutke u početku smo mogli da se uradimo nas trojica. Bio sam ubijeđen da se ne mogu navući posebno iz razloga što sam heroin uzimao jednom mjesečno. U početku sam imao mučnine, povraćao sam, ali uprkos tome nastavljao da uzimam drogu. Bilo je to jače od mene. Ni danas sebi ne mogu da dam odgovore na brojna pitanja, priča...<br />
Heroin je vrlo brzo počeo da mu pruža užitak i zauzima prvo mjesto u njegovom životu.<br />
-Heroin je postao moja prva i najveća ljubav. Uzimao sam ga sve češće. Sa mjesečne doze sam prešao na sedmičnu, a potom sam se radio jednom u dva- tri dana. Nesvjesno sam ulazio u to dok u jednom trenutku nijesam shvatio da svakodnevno šmrčem. I dalje sam vjerovao da nijesam navučen, pa nijesam ni imao želju da prestanem. S ’’polutke’’ sam prešao na dva do tri grama dnevno.<br />
Droga mu je, kaže ulivala ogromno samopouzdanje, a jedini problem koji je imao bio je- kako je nabaviti.<br />
-Oko dvije godine sam uzimao heroin triput dnevno. Ujutru mi je doza bila neophodna da bih mogao normalno da funkcionišem. Tek drugo uzimanje u toku dana moglo je da me uradi. Tada mi je sve bilo ravno. Činilo se da ne postoji problem koji ne mogu da riješim. Tek sad uviđam da je to bilo samo u mojoj glavi. Problemi su se zapravo godinama gomilali, a ja ih nijesam ni primjećivao. Ukoliko ne bih imao heroina da se uradim ujutru, nijesam ni imao želju da ustanem iz kreveta. <br />
Kaže da je heroin najlakše bilo nabaviti u poslijepodnevnim satima, jer su ga zapravo dilovali narkomani koji duže spavaju.<br />
B.M. u početku nije imao problem s novcem za drogu. <br />
-Radio sam i dok mi je bila potrebna manja količina mogao sam sebi to da priuštim. Polutku sam nabavljao za 12, a gram za 25 eura. Međutim, kad mi je dnevno bilo potrebno 50 do 70 eura, onda sam počeo da prodajem stvari iz kuće. Kad su moji to primijetili, pravio sam se lud. Lagao sam ih bez osjećaja griže savjesti. Danas mi nije jasno kako sam tako tvrdo mogao da ih lažem i gledam u oči, dok ih, zajedno sa sobom, tjeram u propast.<br />
Efekat koji je postigao uzimanjem heroina više nije bio ni približan onome s početka konzumiranja narkotika.<br />
-Bilo je tu sve manje i manje zadovoljstva, a sve više navike. Da bih na kratko osjetio užitak, trebalo je da pređem na špric što, srećom, nijesam uradio. Pod heroinom sam imao utisak da letim, a da to niko u gradu ne primjećuje. Kasnije sam saznao da su svi znali ili pretpostavljali šta se sa mnom dešava.<br />
Ljudi su počeli da ga izbjegavaju, a nekolicina prijatelja iz djetinjstva da prijeti da će reći njegovim roditeljima ’’ukoliko se ne skine’’.<br />
-Mislio sam da mogu da prekinem kad god hoću. To ni izbliza nije bilo tačno. Nebrojeno puta sam pokušavao, ostavljao drogu po par dana, a onda sebi govorio ’’još samo ovaj put’’. Potom je sve počinjalo ispočetka. Mislim da zapravo nikad nijesam bio istinski svjestan u kakav bedak sam se uvukao, a onda su prijatelji ispunili obećanje i rekli mojim roditeljima šta se sa mnom dešava. Oni su i ranije sumnjali u to, ali nijesu željeli sebi da priznaju. <br />
U međuvremenu, već je bio ostao bez posla, a i roditelji su prestali da mu daju novac.<br />
U želji da pomognu sinu, konsultovali su se sa više stručnjaka.<br />
-Presudno je bilo to što su roditelji sa mnom razgovarali na jedan fin i tolerantan način. Ubijedili su me da pođem kod neuropsihijatra. Dani koji su dolazili predstavljali su za mene pakao. Vjerovatno i za roditelje i suprugu, koji 20-ak dana nijesu spavali. Sve me je boljelo, svaka ćelija u tijelu. Nijesam mogao da spavam, danima sam imao groznicu i brojne krize. Mislio sam da umirem. Od tableta koje mi je ljekar prepisao mogao sam da spavam najduže pet sati, a desetostruko manja doza bi normalnog čovjeka uspavala na bar 12 sati. Imao sam razne halucinacije i mislio da nikad neće proći. Čak i tada sam uspio da slažem roditelje da mi treba novac za blokatore koji su jako skupi. Iako sam znao da će me provaliti, u tom trenutku mi je bilo važno samo da uzmem novac i da se uradim. Trenutno mi je bilo lakše, a sjutrašnji dan je ponovo bio prvi u fazi odvikavanja, prisjeća se B.M., čijoj majci je pozlilo, kada je za vrijeme posjete reportera ''Revije D'' još jednom morala da sluša priču o paklu kroz koji je prošla.<br />
-Nemojte mi samo ime spominjati po novinama. Dosta nam je upiranja prstiju u nas! Želim da nijedna majka ne doživi ovo što sam ja, kazala je ona.<br />
B.M. manje od godinu dana živi normalnim životom. <br />
Njegovi su prodali kuću i odselili se u drugi grad.<br />
-Tek postajem svjestan zla koje sam nanio svojoj porodici, ali još ne mogu da se sjetim kada sam tačno i zbog čega ušao u sve to, kaže.<br />
Na kontrole kod neuropsihijatra ići će i u narednih par godina.<br />
-Dosad su me liječila dva neuropsihjijatra. Imali su isti stav ’’ništa mi vama ne vjerujemo’’, rekli su mi. To mi je teško palo, jer smatram da bi barem riječima trebalo da podrže ljude poput mene. Pitam se hoću li ikad više moći da živim normalno?! Hoće li ljudi ikad više moći da mi vjeruju i hoće li prestati ova silna ogovaranja?! Tako je to, jedan pogrešan korak i čitav život ode u sunovrat, kazao je B.M.<br />
<br />
V. Ratković<br />
<br />
<table align="center" bgcolor="#fee6d3" border="0" cellpadding="4" cellspacing="0" style="width: 338px;"><tbody>
<tr><th bgcolor="#fee6d3" scope="row"><div align="left"><div class="style7"><span>Ludilo poslije ''skidanja''<br />
<br />
-Kad sam uspio da se ’’skinem’’, uvidio sam da gotovo ništa nije ostalo od onog života koji sam ranije imao. Ljudi na ulici nijesu htjeli da stanu i popričaju sa mnom. Niko nije htio da me primi na posao, a kada bih išao u bolnicu da se pregledam, svi bi me čudno gledali zbog broja kartona neuropsihijatrije, upisanog u knjižici. Ludilo je ponovo počinjalo. Više se nijesam osjećao svojim ni u svom gradu, ni u svom životu, kaže ovaj tridesetdvogodišnjak. </span></div></div></th></tr>
</tbody></table><br />
<br />
<table align="center" bgcolor="#fee6d3" border="0" cellpadding="4" cellspacing="0" style="width: 338px;"><tbody>
<tr><th bgcolor="#fee6d3" scope="row"><div align="left"><div class="style7"><span>Ni sam sebi ne vjerujem<br />
<br />
B.M. željno iščekuje da se navrši godina otkad je ’’čist’’. <br />
<br />
-Rekli su mi da tada nastupa jedna od najvećih kriza i da mnogi bivši narkomani upravo poslije godinu počnu ponovo. Nadam se da se to meni neće dogoditi, mada ću, vjerovatno, čitavog života biti u iskušenju da još jednom probam tu pošast, zbog koje se moj život prevrnuo naglavačke. Ne želim to, ali, najiskrenije ni sam sebi više ne mogu sto posto vjerovati.</span></div></div></th></tr>
</tbody></table></span></div></td></tr>
</tbody></table>Unknownnoreply@blogger.com1tag:blogger.com,1999:blog-2194513123173898028.post-16701906632108909822011-02-16T04:41:00.001-08:002011-02-16T04:41:43.102-08:00Dnevnik jednog narkomanaSa furanjem sam prestao na samom početku ove godine. Kako i zašto, pitate se? Pa sam događaj se zbio ovako. Jednu sam večer kupio piz, skuhao ga i mentalno se pripremio na mučno i dugotrajno furanje. Očekivao sam minimalno 20-tak uboda dok ne pogodim pravo mjesto, a i tada ništa nije zagarantirano jer stvar može izmaknuti kontroli samo zbog pola milimetra, zbog moje krizaški nesigurne ruke ili zbog pretupe odnosno preoštre igle. I tako, gađam se ja, gađam, bodem uprazno, miran sam jer znam da tako mora biti. Čak i pjevušim onaj stih iz pjesme "Crazy Little Thing Called Love" grupe Queen... kako ono ide... "Gotta be cool, relax, get hip, get on my tracks", uz naglasak na ono cool i relax. Ali nisam imao sreće. Promijenio sam pjesmu, čisto iz sujevjerja, ne sjećam se što sam drugo počeo pjevati. Podosta sam puta u gun uspješno povukao krv, ali kad bi počeo uštrcavati dop, osjetio bi pakleno žarenje što je znak sigurnog out-a. Žile su mi bile tako otvrdle i stanjile se da jednostavno nisu prihvaćale nikakvo strano tijelo niti heroinsku otopinu iako, ponavljam, ipak bi uspio povući krv u gun. Da mi se ta krv ne bi zgrušnjavala i samim tim začepila iglu, svako malo sam mućkao i tresao špricu. Ubrzo je rijetka, prozirna tekućina svijetlo smeđe boje postala tamno crvena gusta masa. Morao sam još koji put vratiti sve u žličicu i ponovo prokuhati sadržaj, što mi i nije bila neka novost. I tako, nakon sat vremena i očajno bolnih ruku, odustao sam i ostavio cijelu akciju za sutradan. Imao sam još jedan grumenčić dopa koji sam popušio na foliji, da skinem krizu i da ne popizdim od bijesa. Dobro da sam ostavio taj roks... kao da mi je nešto govorilo da se neću uspjeti pogoditi u žilu. Odmah čim sam sutradan ustao, zavezao sam si nadlakticu s elastičnim zavojem i ponovo otpočeo tiradu. Ni nakon sat vremena nisam postigao zgoditak. Dop u šprici je vjerojatno već odavna prestao biti to što bi trebao biti i pretvorio se u samu krv skupa s ostalim otprije nakupljenim smećem. Neću ni spominjati da se igla otupila tako da sam imao osjećaj da se bodem sa čajnom žličicom, a ne iglom. I opet sam odustao, ali samo na nekoliko sati. To popodne sam opet prokuhao paklenu smjesu i opet pokušao, ovaj put s novim gunom. Znao sam da, čak i da se pogodim, da se uopće neću puknuti, znao sam da ću se možda i otrovati i umrijeti, ali morao sam odnijeti tu pobjedu, makar po cijenu života. Ne znam, vjerojatno me Bog ili neki drugi zaštitnik, anđeo čuvar možda, zaštitio i nije mi dao da uspijem. Više nisam bio niti ljut, samo razočaran. Rezignirano sam, uz tihu kletvu, ispalio sadržaj šprice kroz prozor uopće ne gledajući hoću li možda koga poškropiti tom gadljivom smjesom, pospremio cijeli pribor u foliju i bacio ga s balkona među drveće i visoku travu što je izđikala podno moje zgrade. I taj dan sam čvrsto odlučio da se više nikad u životu neću ubost, nikad više intravenozno konzumirati heroin. A i kako bi mogao kad nemam gdje? Tako i bi. Da sam barem isto tako čvrsto odlučio potpuno raskrstiti s dopom, moj život bi sada bio puno ljepši i lakši. <br />
<br />
Ali nisam. Vratio sam se na foliju (opet mi u grlu cvili mala nevidljiva životinjica), a ako bi nabasao na dop koji se ne da kvalitetno razvlačiti na foliji onda bi ga ušmrkao. I tako sve do unatrag mjesec dana. Krajem prošle i početkom ove godine, namjerno sam prestao uzimati heptanone jer sam ih htio izbaciti iz svog sustava. Naravno, sa hepova sam se skidao dopom. Kad sve zbrojim, od kraja ljeta bez dopa sam bio možda sve skupa desetak dana. Užas ili uspjeh? Ovisi kako se gleda. A i te količine dopa koje sam konzumirao nisu bile nešto velike. Maksimalno bi bio na trećini grama dnevno... možda se dvaput zalomilo nešto više, ali to nije vrijedno spomena.<br />
<br />
Posebna priča je policija i moji susreti s inspektorima iz narkotika. Imao sam nekoliko neugodnih situacija, ali ne smijem o njima pisati jer sam im svašta izlagao pa ako ovdje napišem istinu mogli bi me razotkriti (a što je još gore, ne radi se samo o meni, dapače, ja sam samo sitna riba koja zna podosta povjerljivih informacija o velikim ribama)... pod uvjetom da prate ovakve site-ove. K tome, riječ je bila o ozbiljnim i velikim stvarima pa je najbolje da šutim upravo ko gore navedena riba. I što je najgore, stvari se još nisu slegle i svaki dan očekujem njihov ponovni posjet ili poziv na informativni razgovor... ako ne i na sud.<br />
<br />
Ubrzo nakon mog prestanka pisanja kolumni rapidno je opao i broj mailova koje sam inače dobijao. Ubrzo nisam više uopće dobijao poštu od svojih "fanova". Onda mi je uletio virus u kompjuter pa nisam niti mogao ići na Internet. Mjesecima sam bio nikakav i bezvoljan tako da me bolio kurac za kompjuter i za kolumne. Zbog dugotrajnog neprovjeravanja pošte oni sa Hotmail-a su me odjebali pa su mi svi mailovi i sve adrese ljudi koju si mi ikad pisali nepovratno nestali. Onda sam sredio računalo i opet aktivirao adresu i tek nedavno, opet su mi neki počeli pisati, i to neki novi ljudi što me ponukalo da opet počnem s kolumnama.<br />
<br />
A što je sljedeće, kakav mi je plan za blisku budućnost? Imao sam dobar plan, ali je neslavno propao pa sam prešao na onaj rezervni i teži. Naime, prije nekih mjesec dana dobio sam recept za Subutex. To je novi lijek u borbi protiv apstinencijske krize. Kažu da je učinkovitiji od heptanona i da izaziva bitno manju ovisnost. Jedini je bed taj što Subutex nije na listi HZZO-a pa sam ga morao platiti iz svog džepa. Ali što je to prema gomili novaca koje sam stukao na dop? K tome, lijek uopće nije skup kao što se u početku govorilo. I tako, dobih ja te tablete koje se konzumiraju sublingvalno (dakle, staviš jednu pod jezik i čekaš 10 minuta da se otopi), za početak je potrebno svega dvije do tri na dan, ali ne smiju se uzimati skupa s dopom jer mogu izazvati krizu. U uputstvima piše da moraš pričekati neka 4 sata od zadnjeg konzumiranja heroina (mislim da je to tiskarska pogreška... vidjet' ćete i zašto) ili čekati da se pojave prvi znaci krize. Ja sam pričekao desetak sati, a i osjetio sam lagani dolazak krize, misleći da je to dovoljno. Oko 2 sata ujutro, taman pred odlazak u krevet, konzumirao sam jednu tableticu i čekao da vidim što će se dogoditi. Za sat vremena sam počeo osjećati kako me hvata sve jača i jača kriza. Da skratim, od 3 ujutro pa sve do 8 sati doslovce sam plesao po krevetu od užasnih bolova, nervoze, stravičnog nemira koji je izazivao nekontrolirano divlje trzanje svakih desetak sekundi. Kao da se u meni probudila neka životinja koja je pošto poto htjela izići iz mog tijela, a nije mogla. Povremeno sam kašljao tako jako da sam mislio da ću kašljanjem izbaciti cijelu svoju utrobu. Zauzimao sam svakakve neprirodne položaje, činio sve moguće stvari samo da nekako smirim situaciju, no ništa nije pomagalo. Što je najgore, još u početku cijele nevolje, uzeo sam još jednu tableticu misleći da mi je jedna premalo. No tek to me je uništilo. A što je najinteresantnije, uopće se nisam znojio. Bijah suh ko štap. Zoru sam dočekao kao zombi. Nisam više mogao izdržati pa sam se skoro na koljenima, stravično kašljući, dovukao do WC-a i popio dvadesetak kapi Lumidola iako je to, po uputstvima, strogo zabranjeno. Uz Subutex se ne smije konzumirati ništa sedativnog ili opijatskog tipa. No baš me bilo briga da i riknem. U tom času bi učinio sve samo da zaustavim taj užas koji me pogodio. Na svu sreću, stanje se malo smirilo. Ležao sam tako u krevetu, sav iscrpljen, ali o nekakvom spavanju nije bilo govora. Taj dan, negdje popodne, nabavio sam dopa i spasio dušu. Sutradan sam otišao do doktora i iznio mu svoje dojmove. On kaže da sam ja jedini koji je tako nepovoljno reagirao na Subutex i složili smo se da je razlog tomu vjerojatno premala pauza između uzimanja dopa i samog lijeka. No svejedno, odbio sam daljnje liječenje Subutexom, toliko me bilo strah da se opet ne ponovi ista situacija. Nisam htio početi ni s novom terapijom heptanonima pa sam na kraju dobio recepte za Lumidol, Apaurin i Sanval (to su tablete za spavanje). S ljekovima sam odmah otpočeo i na tome sam bio nekih desetak dana. Nije bilo lako jer sve te tablete samo djelomično pomažu. I dalje sam se osjećao jadno, šugavo, bezvoljno, nemirno, znojio sam se, sam sebi sam smrdio, čak su mi se i cigarete gadile, ali i dalje sam preko volje pušio jer me je sam čin pušenja psihički smirivao. I nakon detoxa osjećao sam se općenito loše. Priznat ću, u par navrata sam si uljepšao dan dopom, ali situacija je neusporedivo bolja nego prije mjesec dana. Čak nisam osjetio nikakvu krizu nakon što sam tih nekoliko puta uzeo dop.<br />
<br />
To je to, ukratko. Sigurno sam neke važne stvari i zaboravio navesti, ali valjda će biti prilike. Nadam se da sam isplivao iz kreativne, a i apstinencijske krize. Vrijeme otkad nisam pisao prošlo mi je kao u snu, nevjerojatno brzo. Gubim mjesece i godine, ne krećem se niti u jednom smjeru. Dobro, možda jedino idem unatrag... ali i to je upitno. Ovisi kako na to gledaš. No ima jedna stvar u koju sam siguran, to je jedina stvar za koju znam... znam da ništa ne znam.Unknownnoreply@blogger.com5tag:blogger.com,1999:blog-2194513123173898028.post-17221927290969124652011-02-16T04:38:00.001-08:002011-02-16T04:38:31.817-08:00Narkomanija opaka bolest<div align="center" class="MsoNormal" style="margin-left: -63pt;"><b> <span style="font-family: Lucida Handwriting; font-size: 24pt;"> Narkomanija-opaka bolest</span></b></div><div align="center" class="MsoNormal" style="margin-left: -0.5in;"> <span style="font-family: Arial; font-size: 22pt;"> </span></div><div align="center" class="MsoNormal" style="margin-left: -0.5in;"> <span style="font-family: Arial; font-size: 16pt;">Narkomanija spada u bolesti zavisnosti po misljenju Svetske zdravstvene organizacije.</span></div><blockquote> <div align="center" class="MsoNormal" style="margin-left: -0.5in;"> <span style="font-family: Arial; font-size: 16pt;">To je jedno bolesno stanje a kada mi razmisljamo o njemu prvenstveno mislimo na strast ili zelju za uživanjem tj. ponovnim uzimanjem opojnih sredstava.U takvom stanju čovjek mijenja svoj način razmišljanja i ponašanja.Problem narkomanije zahvatio je cijeli svijet i time postao najveći problem današnjice .Postoji opasnost da ovaj problem preraste u ,,potencijalnu epidemiju,,.Problem se javlja najvise među mladima,u periodu adolescencije(između 14 i 19 godine).</span></div><div align="center" class="MsoNormal" style="margin-left: -0.5in;"> <span style="font-family: Arial; font-size: 16pt;">Zavisnost o drogama napada sve nivoe društva,bez obzira na rasu pojedinca,religiju,seksualnu orijentaciju ili socijalni status.Najčešći uzroci zavisnosti o drogama su:gubitak voljene osobe,bolest,razvod,raskid važne veze,loša situacija u školi ili na poslu,finansijski problemi,bankrot,kompleksi…</span></div></blockquote><div align="center" class="MsoNormal" style="margin-left: -0.5in;"> <span style="font-family: Arial; font-size: 16pt;">Kombinacijom svih ovih različitih fatora nastaje strašna i </span></div><blockquote> <div align="center" class="MsoNormal" style="margin-left: -0.5in;"> <span style="font-family: Arial; font-size: 16pt;">eksplozivna mješavina.Ciljni proizvod te bombe je potreba da se dostigne neko posebno psihološko stanje-bijeg iz realnosti.Tako potencijalni narkoman ne prihvata obaveze koje mu nameće društvo već gradi i živi u svom posebnom,</span></div></blockquote><div align="center" class="MsoNormal" style="margin-left: -0.5in;"> <span style="font-family: Arial; font-size: 16pt;">otuđenom svijetu.Takva osoba se tada povlači iz društva,</span></div><div align="center" class="MsoNormal" style="margin-left: -0.5in;"> <span style="font-family: Arial; font-size: 16pt;">moralno propada i postaje karakterno,duševno i tjelesno </span></div><span style="font-family: Arial; font-size: 16pt;"> izmjenjena.Od prvog susreta s drogom bolesnik prolazi kroz stanje blaže ili jače psihičke zavisnosti.Veoma je teško vratiti bolesnika iz takvog stanja,kada on u novonastalom svijetu ima sve,prije svega sigurnost i samopoštovanje. </span>Unknownnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2194513123173898028.post-16370802139563056232011-01-01T10:08:00.000-08:002011-01-01T10:08:01.134-08:00Neke zablude o Holandiji ,,Tamo je droga legalizovana, čuvaj se!''<span style="font-size: medium;">iako je droga legalizovana (i to treba naglasiti: tzv. lake droge), ja sam na drugim mestima video daleko upadljivije znakove narkomanije nego u Holandiji (na primer Kruševac: <a href="http://www.djov.net/vzeu/HRONIKA6.HTM"> Danas, 10. jul 2001</a>). Čak šta više, na sijaset mesta ,,trava'' se ne sme paliti: studentski domovi, mnogi kafići, restorani... pretpostavljam i škole, mada nisam tamo imao posla.<br />
No ipak, navodi se činjenica da je droga dostupna deci, omladini; ali kao što rekoh, prilično neupadljivog traga to sve ima. Za dva meseca boravka u Holandiji, i nekoliko poseta ,,sumljivim'' mestima u Roterdamu i Amsterdamu, ponuđeno mi je bilo da kupim samo jednom, a drugarski samo da ,,probam'' nijednom. Da li je to sa Holanđanima slučaj da je ,,samo zabranjeno voće slatko''?<br />
Ako sa Holanđanima i nije, sasvim sigurno jeste sa stranim turistima! E, izgleda da je u tome caka! Mnogi iz zemalja gde ,,trava'' nije legalna (dakle, svi u EU sem NL) nagrću u silnom broju da se ,,uduvaju'', pa kući! Hej, pa zar to nije turizam? LJudi dolaze, ljudi su privučeni, ljudi stvaraju naviku, a jednog dana će ih droga možda manje interesovati...</span>Unknownnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2194513123173898028.post-66701371699765794012011-01-01T10:05:00.000-08:002014-02-20T04:09:12.244-08:00Anketa u vezi sa upotrebom narkotikaREZULTATI ANKETE <br />
<br />
Alarmantni rezultati istraživanja među srednjoškolcima u Valjevu ukazuju da je prosečna starosna dob u kom mladi prvi put probaju marihuanu nepunih 15 godina, a heroin 16 godina. <br />
<br />
U saradnji sa Psihijatrijskom službom, ZC Valjevo, Omladinskim centrom i svim valjevskim srednjim školama u periodu od 1. do 14. novembra 2007 sprovedeno je istraživanje na temu zloupotrebe psihoaktivnih supstanci među srednjoškoskom omladinom u Valjevu. Anketirano je približno 15% od ukupnog broja populacije učenika srednjih škola. <br />
<br />
Broj ispitanika 558, broj vazećih anketa 651, broj nevazećih 17 <br />
<br />
1) Procenat ispitanika koji su probali marihuanu: <br />
<br />
Ukupan rezultat- 12,3% (nije probalo 87,7%) <br />
<br />
Prosečan uzrast u kom su prvi put probali marihuanu: 14.8 godina <br />
<br />
2) Razlog zbog kog su probali marihuanu: <br />
<br />
1. radoznalost -74 % <br />
2. iz dosade - 12 % <br />
3. uticaj društva - 9 % <br />
4. nagovor prijatelja, devojke, dečka- 5 % <br />
<br />
3) Koliko često koriste marihuanu: <br />
<br />
1. vrlo retko - 75 % <br />
2. samo vikendom -14 % <br />
3. jednom mesečno -8 % <br />
4. više puta nedeljno- 2 % <br />
5. više puta dnevno – 1 % <br />
<br />
24,7 % ispitanika koji su probali marihuanu nije odgovorilo na ovo pitanje <br />
<br />
6) 87% ispitanika je navelo da je probalo alkoholno piće, a prosečan uzrast u kom su probali je 11 godina. <br />
<br />
7)Procenat ispitanika koji su probali heroin: <br />
<br />
Ukupan rezultat- 2% (nije probalo 98%) <br />
Prosečan uzrast u kom su prvi put probali heroin: 16 godina <br />
<br />
8) Razlog zbog kog su probali heroin: <br />
<br />
1. radoznalost -58 % <br />
2. iz dosade - 33 % <br />
3. uticaj društva – 8 % <br />
4. nagovor prijatelja, devojke, dečka- 1 % <br />
<br />
9) Na pitanje -koje ste, osim gore pomenutih, psihoaktivne supstance još probali: <br />
<br />
1. 6% je probalo ekstazi <br />
2. 3% je probalo spid <br />
3. 1,2% je probalo kokain <br />
4. 0,8 % je probalo LSD <br />
<br />
10) Na pitanje da li ljudi koji heroin uzimaju isključivo šmrkanjem mogu da postanu zavisni ... <br />
<br />
1. 57 % ispitanika odgovara sa DA, što je i tačan odgovor <br />
2. 4 % ispitanika odgovara sa NE <br />
3, 37 % ispitanika ne zna odgovorUnknownnoreply@blogger.com1tag:blogger.com,1999:blog-2194513123173898028.post-53104107077545882342011-01-01T10:02:00.001-08:002014-02-20T04:16:02.737-08:00Drogiranje o državnom trošku<div align="center">
<div align="center">
</div>
<div align="justify">
<h2>
METADON METODA</h2>
<br />
Evropska unija finansira tajne eksperimente Tomice Milosavljevića, kontroverznih lekara i farmakomafije<br />
</div>
<div align="justify">
Novosadski lekar Nikola Vučković, načelnik Klinike za bolesti zavisnosti Kliničkog centra Vojvodine i šef "Metadon centra", vratio je terapiju opijatom "metodanom", zabranjenim u savremenoj svetskoj praksi, i to odmah posle ubistva premijera Đinđića i raspada narko-tržišta. Inače, taj metod lečenja narkomana u savremenoj praksi na Zapadu je napušten, a u Rusiji čak i zabranjen. U nedostatku valjanih državnih planova u borbi protiv narkomanije, u Srbiji se razvio snažan lobi zagovornika upotrebe "metadona" čiji se metod već sprovodi ilegalno na legalnim državnim klinikama<br />
</div>
<div align="justify">
<b>Goran Predojević</b><br />
Narkomanija je poprimila zastrašujuće razmere. Do 2010. godine oko 60 odsto zavisnika od psihoaktivnih supstanci u Srbiji biće pod stručnim nadzorom, najavljeno je u "Nacrtu nacionalne strategije za borbu protiv narkomanije". <br />
Ministar Tomica Milosavljević već dve i po godine pokušava da ovaj strateški važan dokument progura kroz Vladu Srbije i parlament, ali se nije dalje maklo od javne rasprave. Slabost nacrta, ukazuju njegovi protivnici, jeste ta što se kroz ovaj program u Srbiju vraća "metadonska" terapija, odavno napušten način lečenja u razvijenim zemljama koji je, recimo, u Rusiji čak i zabranjen.<br />
Na 32. strani tog dokumenta piše da je opredeljenje države terapija agonistima, a tu spadaju "metadon" i "buprenorfin". Lečenje "metadonom" bilo bo zastupljeno sa oko 30 odsto i ono bi odnelo i najviše para, čak 70 odsto. Radnu grupu državne strategije čine sedam ministarstava (zdravstva, socijalne politike, kulture, pravde, policije, prosvete i sporta), pa je predsednik komisije za donošenje nacionalne strategije, ministar Tomica Milosavljević, na velikim mukama da i njih ubedi u svrsishodnost ovog plana, jer su sve glasniji zahtevi da se primene alternativni načini lečenja koji u svetu daju odlične rezultate. <br />
Nema sumnje da država ovaj problem treba da reši urgentno jer samo u Beogradu, prema nezvaničnim podacima, postoji sto hiljada uživalaca psihoaktivnih supstanci, a u Srbiji se broj redovnih korisnika droga popeo na 300.000. Cene narkotika toliko su pale da se armija zavisnika svakodnevno uvećava. U nedostatku jasnog i čvrstog plana, u Srbiji vršlja ko kako stigne, sve zarad profita, jer je narko-biznis peti na listi po prihodima u svetu, od koga nijedna država ne ubira redovne dažbine. U njemu su aktivno uključeni narko-karteli, korumpirani državni činovnici, farmakomafija...<br />
Ministarstvo zdravlja dobilo je 3,5 miliona evra od Evropske unije za uvođenje "metadonske" terapije u srpskim zdravstvenim ustanovama. <br />
- Evropski stručnjaci taj program nazivaju "smanjenje štete" u smislu što će narkomani manje da se okreću krađama, pljačkama, ubistvima i kriminalu uopšte. To je svakako bačena para jer se deca i posle "metadona" vraćaju drogama - kaže za "Tabloid" Ružica Veselinović, predsednik Udruženja građana protiv narkomanije u Novom Sadu, koja je niz godina radila u pokrajinskom sekretarijatu za obrazovanje i sport.<br />
Ova bivša reprezentativka u rukometu i međunarodni delegat navodi niz argumenata o štetnosti čak i kontrolisane upotrebe "metadona" u srpskim klinikama, a jedan od tih je i da je "metadon" na listi zabranjenih supstanci u svim sportskim asocijacijama u svetu. <br />
"Metadon" je jeftina sintetička droga koja je oko dva puta jača od "morfina". Kod nas ga proizvodi vršački "Hemofarm", na čijem receptu piše da detoksikacija ne sme da traje duže od 21 dan, inače stvara trajnu zavisnost. Koliko je "metadon" opasan govori i savet lekara da se narkomani posle "metadona" prebace na heroin kako bi potom mogli da ih leče od droge. "Metadon" je upravo zbog tog paklenog kruga u zapadnoj medicini izgubio status pouzdanog i delotvornog leka koji se kod nas, ponovo, predstavlja kao spasonosno rešenje od modernih pošasti.<br />
- Pacijenti pristaju na to jer ih policija i dileri ne jure, a roditelji čija deca imaju problem sa drogama žive u uverenju da je "metadon" lek - objašnjava Ružica Veselinović.<br />
Sada se u Srbiji drogiranje o trošku države sprovodi naveliko. <br />
Neuropsihijatar u Domu zdravlja "Evelina Haverfild" iz Bajine Bašte, dr Lidija Šarac, od 2004. godine u lečenju pacijenata od bolesti zavisnosti koristi "metadon". Kroz njen "program smanjenja štete", kako ga je nazvala, prolazilo je 5.000 pacijenata godišnje. <br />
Kada je u novembru prošle godine u njenu ordinaciju banula inspekcija Ministarstva zdravlja zatekla je urednu dokumentaciju, ali je jedina primedba na njen rad bila ta što je omogućila lečenje "metadonom" i onim pacijentima koji nisu osiguranici Zavoda za zdravstveno osiguranje filijale iz Užica. Zabrana rada ističe za mesec dana, pa će doktorki Šarac, po preporuci Tomice Milosavljevića, biti omogućeno da prima pacijente i iz drugih zavoda kao "hitne slučajeve". <br />
Odeš kod tetke u Bajinu Baštu, psiha ti krizira, i kao hitan slučaj dobiješ porciju "metadona" o trošku Evropske unije. Eto kako u praksi izgleda nacionalna borba protiv narkomanije Tomice Milosavljevića. Jer Nacrt nacionalne strategije za borbu protiv narkomanije, podsećamo, nije dobio legitimitet u parlamentu, pa to onda daje svakom za pravo da ga tumači i sprovodi kako mu je volja.<br />
Bajina Bašta se uopšte ne spominje u spornom dokumentu. U strategiji se predviđa da Srbija izgradi četiri regionalna centra: Zavod za bolesti zavisnosti u Beogradu, poznat kao Drajzerova, zatim na Odeljenju neuropsihijatrije i bolesti zavisnosti u Kliničkom centru Vojvodine u Novom Sadu, na Klinici za psihijatriju u Kragujevcu i na Klinici za mentalno zdravlje u Nišu s pravom da uvedu "metadonsku" terapiju.<br />
- Da se razumemo, novosadsko Udruženje nije protiv upotrebe "metadona". Mi samo tražimo da se afirmišu alternativni i efikasni metodi lečenja. Znamo da se farmakolozi i lekari, ljudi iz struke, protive vraćanju "metadona", ali nemaju snage da javno istraju. Ako je to toliko dobro za naciju, što se o tome javno ne izjasni Srpsko lekarsko društvo? Zašto se nije oglasila ni lekarska komora - pita se gospođa Veselinović.<br />
Novi Sad je za ovu priču više nego zanimljiv. Tu se održava jedna od najvećih evropskih manifestacija Egzit, mešavina muzike, droge i seksa; ovde je prošle godine umrlo 50 narkomana, dva zadnja načelnika policije za narkotike završila su u zatvoru, jednom je namešteno hapšenje i, što je najvažnije, Novi Sad je prvi grad u kome je "metadon" uveden kao lek protiv narkomanije.<br />
Kada je u martu 2003. godine ubijen srpski premijer Zoran Đinđić i kada je uvedeno vanredno stanje, pohapšeno je na desetine bosova razvijenog narko-tržišta, među koje se visoko kotirao i "veternički klan" Nenada Opačića. Karteli su se za tren raspali, a zavisnike od opijata zahvatila je velika kriza. Dotad su bili naviknuti na uredne i skupe doze i u tom momentu se spekulisalo da bi armija od oko 10.000 narkomana, koliko ih verovatno ima u ovom gradu, mogla da eksplodira u nedostatku redovnih porcija "hrane" i nekontrolisanih emocija. <br />
Doktor Nikola Vučković, načelnik Klinike za bolesti zavisnosti Kliničkog centra Vojvodine u Novom Sadu, uveo je masovnu upotrebu "metadona" kao zamenu za droge koje nije bilo dovoljno na ilegalnom tržištu.<br />
- Krenuli su sa 25 kapi "metadona" dnevno posle ubistva Đinđića, da bi dozu povećavali do 340 kapi dnevno. Narkomani su postali još veći zavisnici i ta doza im je bila mala, pa su počeli da kombinuju "metadon" i alkohol, što izaziva stravične posledice po organizam, vodi čak i u smrt - kaže Ružica Veselinović.<br />
Tako se u nedostatku valjanih državnih planova u borbi protiv narkomanije, u Srbiji razvio snažan lobi zagovornika upotrebe "metadona" kao leka koji se ilegalno raširio po legalnim državnim klinikama. <br />
Doktor Vučković je na "metadonu" već stekao ugled i status, postao je upravnik "Metadon centra" na novosadskoj klinici, a u nacionalnoj Komisiji za prevenciju zloupotrebe psihoaktivnih supstanci uznapredovao je do prvog zamenika predsednika Tomice Milosavljevića. <br />
Nedavno se na skupu udruženja koja se bore protiv narkomanije u Subotici moglo čuti da odlazeći ministar zdravlja i farmakološki lobi sprovode tajne eksperimente nad narkomanima iz Srbije, pomoću novca iz Evropske unije, a po zahtevu američkih multinacionalnih kompanija. Možda u tome ima i neke logike jer tamošnja stručna javnost odavno zna da "metadon" ne spada u lekovita sredstva. <br />
"Metadon" stvara toliku zavisnost da je osoba koja ga uzima izvesno vreme, prinuđena da ga koristi do kraja života. Zato se i ne preporučuje mlađima, već osobama sa dugogodišnjim narkomanskim stažom. Otkud onda veliki broj dvadesetogodišnjaka u kartonima dr Vučkovića.<br />
"Metadon" se osamdesetih godina prošlog veka koristio u beogradskom Zavodu za bolesti zavisnosti, a onda je ta praksa, kao svuda u svetu, napuštena. Ranije u Novom Sadu uopšte nije bilo "metadona" i doktor Nikola Vučković, koji je prvi u Srbiji obnovio terapiju "metadonom", formalno-pravno je čist. A za etiku i Hipokratov kodeks ko još mari. Njihovi eksperimenti čak u Hipokratovoj zakletvi imaju uporište jer je lekar dužan da obolelom pruži svu potrebnu pomoć. Narkomanija je inače bolest tela, duše i glave, ovi zavisnici od opijata van svog okruženja imaju tretman stoke, a kakav je odnos države prema tim fizički i duhovno "praznim ljudima" govori podatak da će Maja Gojković, gradonačelnica Novog Sada, grada u kome je prošle godine 50 osoba izgubilo život zbog predoziranosti i drugih posledica od droga, dodeliti novoosnovanom azilu za pse i mačke 13 miliona dinara. Cela Vojvodina ima samo osam kreveta za narkomane tako da će u skorijoj budućnosti psi biti bolje zbrinuti od posrnulih ljudi.<br />
Da država nema ozbiljnu nameru da ovu pošast iskoreni govori i podatak da su za nekoliko godina na ovim prostorima otkrivene tri ilegalne fabrike sintetičke droge "amfetamina", da se droga planski rastura i po zatvorima, a dr Zoran Stanković je odmah po postavljenju na položaj ministra javno kazao da će odmah testirati sve vojnike i oficire na narkotike, od čega naravno nije bilo ništa.<br />
Narkomanija je krupan biznis od koga žive mnogi, ne samo narko-karteli i ulični dileri, pa je i nemoguće da se odjednom prekinu prihodi armiji pratećih grana - policiji, sudstvu, advokatima, lekarima, psihijatrima... farmaceutskoj industriji.<br />
Danas je sve više pokreta koji kao svoj cilj imaju borbu protiv narkomanije. Što ih više ima, njihov efekat je manji. Imamo niz specijalizovanih klinika, nevladinih organizacija, duhovnih centara...<br />
- Mi se ne bavimo lečenjem, bavimo se psihoterapijom i edukacijom. Mladi o drogama znaju skoro sve. Neobaveštenost je veći problem kod starijih. Nas ljudi zovu kad im je neophodna brza pomoć, da negde smeste dete, a to nimalo nije lako ni jednostavno. Udruženje ne naplaćuje svoj rad i izdržava se od donacija, a to su beznačajna sredstva - objašnjava gospođa Veselinović.<br />
Da je finansijska strana udruženja na pragu opstanka vidi se po skromnom prostoru čiji je ulaz okupirao asortiman prodavnice bele tehnike i aparata iz susedstva. Pre nego što se uđe u ovaj asketski dom, mora da se razgrne gomila kartonskih kutija sa vrata. I tako svaki dan.<br />
Protagonisti "metadon" terapije, s druge strane, žive u bogatstvu i raskoši. Donacije i priliv novca pristiže sa svih strana, od Evropske unije do domaćih sponzora. Zanimljiv je podatak da je nedavno baš u novosadskom Domu zdravlja lekarka koja se protivila uvođenju "metadona" u lekarsku praksu smenjena sa mesta pomoćnika direktora, a farmaceutska kuća je poslala svog čoveka u Upravni odbor ove zdravstvene ustanove kao zamenu za upražnjeno mesto. Slučaj je stigao na rešavanje kod gradonačelnice Maje Gojković, ali se lobiranje svelo na stranačku pripadnost aktera te priče, a gde se umeša politika ode mast u propast. Tako je taj problem ostavljen da ga rešava Milijana Dražetin, direktorka Doma zdravlja Novi Sad, ako posle lokalnih izbora uopšte i bude prihvatljiv kandidat za to mesto.<br />
Profesor Nikola Vučković, zamenik predsednika Komisije za prevenciju zloupotrebe psihoaktivnih supstanci, na vreme se postarao da svoj naum ostvari. <br />
- Proces donošenja ove strategije je zakočen u trenutku kada se ona našla pred vratima Vlade Republike Srbije, po svemu sudeći zbog nedovoljne zainteresovanost političkih aktera da se u vremenu velikih političkih turbulencija bave pitanjem suzbijanja narkomanije. Uprkos tome, mnogi delovi strategije su već počeli da se primenjuju širom Srbije. Postoje i problemi jer se dešava da se nailazi na otpor i pasivnost onih koji smatraju da kako Nacrt strategije za borbu protiv droga nije zvanično usvojen, njegova primena nije i obavezna - objasnio je dr Vučković jednom prilikom.<br />
Njegov "Metadon centar", koji radi u sastavu Kliničkog centra Vojvodine u Novom Sadu, imao je od osnivanja pozamašne prilive novca i danas spada u najveću ustanovu te vrste u zemlji. Pokrajinski sekretarijat za zdravstvo dao je 20.000 evra za rekonstrukciju prostora koji može da primi oko 250 osoba.<br />
Novosadske vlasti su jasno kazale da je preterao sa zahtevom da se prebaci 18 miliona dinara u trenutku kada je u kasi bilo tri puta manje novca. Zato se opravdano veruje da će najveći deo od 3,5 miliona evra iz Evropske unije biti preusmereno upravo u ovaj beskorisni projekat "smanjenja štete".<br />
Ali, na stranu pare. Zdravlje i životi ljudi su u prvom planu. Da li su pacijenti zadovoljni?<br />
Okupljeni u ovom narko-krugu imaju ozbiljne primedbe na rad profesora dr Nikole Vučkovića. Preti zavisnicima da neće biti "metadona" ukoliko ne bude para, a od onih koji su labilnije ličnosti traži da pišu pisma podrške njegovom načinu lečenja. Mnogi na sve pristaju jer se boje da će ostati bez "metadona", a neki misle i da bi umrli kada bi do toga došlo.<br />
- "Metadon" nam sipaju u valov, pomešaju ga s vodom i izvlače ga injekcijom. Dešava se da "metadon", koji je teži, padne na dno, pa neki dobijaju manje "metadona", a više vode - opisao je jedan od pacijenata.<br />
I sam Vučković smatra da je "metadon" veliko zlo, te bi i on bio srećniji da ga nema, ali, opravdavajući svoju pohlepu za novcem i ugledom, tvrdi da je on jedino rešenje za mnoge zavisnike.<br />
Upotreba "metadona" nije dovoljno kontrolisana pa postoje zloupotrebe. Jedna bočica košta 120 dinara u proizvodnji i ona se radnim danima "na crno" prodaje za dve hiljade dinara. Subotom i nedeljom, u dane vikenda, cena poraste do tri hiljadarke. Teški zavisnici za te pare kupe džak maka i tako se zadovolje na duže vreme.<br />
Psihijatar dr Branka Bjelica je veliki protivnik ove terapije jer su iskustva koja se primenjuje od 80-ih takva da nema puno uspeha. Lekari ne mogu rigorozno da kontrolišu uzimanje flašice "metadona" od 10 mililitara koje bolesnici treba da uzimaju dva puta dnevno. Bolesnik dobije sedam flašica čistog "metadona" na ruke, koje uglavnom odmah proda na crnom tržištu po 50 evra za komad i širi drogu dalje. <br />
- Dobićemo lažnu sliku uspešnosti izlečenja jer se sada droga neće kupovati na ulici, dobijaće se u apoteci. Oko 70 odsto sredstava od ovog programa završiće u kasi "Hemofarma" a da mi nećemo imati rezultate izlečenja - tvrdi dr Bjelica.<br />
Eto, stigla nam je i "metadonska narko-mafija". Šta je sledeće? Možda nam uvale "belog kineza", sintetički narkotik koji je 1.000 puta jači od heroina, kao terapiju protiv heroina i "metadona"?!<br />
</div>
<div align="justify">
<b>Holandski </b><b>liberalizam</b><b> </b><br />
Mnogi ljudi misle da je u Holandiji sve moguće i da je sve dozvoljeno. To nije istina. Holandski zakon pravi razliku između jakih i slabih droga. Jake droge kao što su opijum, heroin, "amfetamin" i kokain predstavljaju veliki rizik za narodno zdravlje. U priručniku koji je holandska vlada štampala za potrebe stranaca koji dolaze u Holandiju piše da se upotreba slabe droge takođe ne savetuje.<br />
Prodaja male količine slabe droge, do 5 grama, dozvoljava se iako je ona zvanično zabranjena. Ovo se naziva "politikom trpljenja", koja može da se shvati na sledeći način. Holandska vlada dozvoljava prodaju male količine kanabisa, indijske konoplje, da bi onome što je opasno - podzemna prodaja kanabisa u velikim količinama i trgovina jakim drogama - mogla uspešnije da se suprotstavi. <br />
"Metadon" se daje narkomanima u Holandiji kao zamena za heroin, a ne kao lek. Pacijenti imaju svoje kartice koje provlače kroz terminal u zdravstvenom centru i odobrava im se dnevna doza posle čega on može da ide na posao, u grad, da nastavi s normalnim aktivnostima. Ista kartica ne može da se upotrebi više od jednom dnevno ili da se zloupotrebi. <br />
<br />
<b>Ruska škola</b><br />
Ruska duma je zabranila proizvodnju i upotrebu "metadona" zahvaljući tvrdom stavu Ruske pravoslavne crkve i velikom angažovanju jeromonaha Anatolija Berestova, rukovodioca Pravoslavnog centra za brigu o duši u Moskvi. <br />
Ovaj ugledni Rus bio je 10 godina u doba sovjetske vlasti na dužnosti glavnog neuropatologa Moskve. Prema njegovom svedočenju, uoči raspada sovjetske imperije, bilo je najviše 10.000 uživalaca opijata. <br />
Gospodin Anatolij Berestov tvrdi da se u poslednjih deset godina formirao "metadonski" lobi, koji sačinjavaju poslanici različitih nivoa, državni činovnici, društveni delatnici. Čas se utišava, čas rasplamsava diskusija o "zamenjujućoj terapiji" u lečenju narkomanije. Pojedine zemlje, a u planu je i Srbija, predviđaju "metadonsku" zamenu.<br />
- Video sam mnogo bolesnika na metadonskom programu koji vegetiraju kao biljke, gube svaku socijalnu aktivnost i imaju mnogo somatskih problema - objašnjavao je jeromonah Anatolij Berestov srpskim stručnjacima.<br />
On navodi da je "metadon" počeo masovno da se primenjuje početkom 60-ih godina prošlog veka u Americi, ali ta terapija nije doprinela smanjenju broja zavisnika ni izlečenju narkomana. Naprotiv.<br />
Ruska pravoslavna crkva je primenila potpuno suprotan metod. Pošla je od toga da je narkomanija "bolest duše i tela" i njihova metoda je, za sad, dala odlične rezultate. </div>
<div align="justify">
Odnedavno taj metod, bez upotrebe bilo kakvih lekova i sintetičkih preparata, primenjuje i Srpska pravoslavna crkva u novootvorenim ustanovama. </div>
</div>
Unknownnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2194513123173898028.post-84229309114509853812011-01-01T10:00:00.001-08:002014-02-20T04:17:32.129-08:00Sve više mladih narkomana u Srbiji<h2>
Narkomanija u Srbiji se siri<i><br />
</i></h2>
<div class="summary">
<br />
BEOGRAD - U Srbiji su u proteklih osam godina povećani promet i korišćenje droge, a među zavisnicima je sve više mladih, upozorava se u Strategiji Vlade Srbije za borbu protiv zloupotreba droga.</div>
<div class="content">
Korišćenje droge je povećano, ne samo u gradovima, već i u manjim mestima u Srbiji, a korisnika ima u svim društvenim grupama, nacionalnim i verskim zajednicama. Srbiji je takođe, navodi se u dokumentu objavljenom u novom Službenom glasniku, u proteklih osam godina „dramatično povećan promet droge” i zaplenjeno 2,43 tone heroina, 15,9 tona marihuane, 71,6 kilograma kokaina, 90,8 kilograma hašiša i 2,14 miliona tableta ekstazija. U Strategiji koja analizira stanje i predlaže mere za period od 2009. do 2013. godine, podseća se da su u poslednjih pet godina otkrivene četiri ilegalne laboratorije sa savremenom opremom i mogućnošću proizvodnje velike količine sintetičke droge.<br />
<br />
Istraživanja među građanima starosti od 15 do 59 godina su potvrdila da je marihuana najčešće korišćena droga koju je probalo 11 odsto građana, a zabeležena je i „blaga tendencija rasta” korišćenja kokaina i sintetičke droge. U Strategiji je ocenjeno i da „organizovani sistem zdravstvene zaštite uz dodatnu reorganizaciju i edukaciju kadrova” može obezbediti pomoć korisnicima droga, a posebno je istaknut značaj prevencije.</div>
Unknownnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2194513123173898028.post-46416632306302608572010-10-22T09:42:00.001-07:002010-10-22T09:42:37.095-07:00Kanabis šteti mentalnom zdravljuStudije provedene u Švedskoj i Novom Zelandu pružaju nove dokaze da redovita<br />
konzumacija kanabisa ima štetne posljedice za mentalno zdravlje.<br />
<br />
Prema novim istraživanjima, osobe koje redovito konzumiraju kanabis imaju 4 puta<br />
veæi rizik da æe patiti od teške depresije. Slièan rizik postoji i za pojavu<br />
shizofrenije. Znanstvenici upozoravaju da je kanabis koji je trenutno u upotrebi<br />
znatno jaèi od inaèica ove droge koje su se prodavale 60-ih i 70-ih godina<br />
prošlog stoljeæa. Struènjaci kažu kako pušenje kanabisa ima jednako štetan<br />
uèinak na tijelo kao što ga ima i pušenje duhana, no za razliku od duhana ima i<br />
jak štetan utjecaj na duh. Procjenjuje se da 10% osoba koje koriste kanabis<br />
postaje ovisno. Prijašnja istraživanja su ukazivala na povezanost kanabisa i<br />
raka usne šupljine, jezika, grla, jednjaka i pluæa, a vjeruje se i da zbog<br />
upotrebe kanabisa dolazi do smanjene plodnosti.Unknownnoreply@blogger.com1tag:blogger.com,1999:blog-2194513123173898028.post-22250317231868623182010-10-18T14:08:00.001-07:002014-02-20T04:39:38.807-08:00Narkomanija u Hrvatskoj - Statistika<h2>
Ovisnost o drogama u Hrvatskoj </h2>
<br />
Narkomanija u Hrvatskoj predstavlja sve veći problem. Lani je od predoziranosti umrlo 55 osoba, a prema evidenciji Zavoda za javno zdravstvo evidentirano je 5811 liječenih ovisnika o opojnim drogama.<br />
<br />
Predstojnik Vladina ureda za suzbijanje zloporabe droga Ante Barbir drži da je stvarni broj ovisnika u Hrvatskoj daleko veći.<br />
<br />
"Nijedan ovisnik se ne želi liječiti. Tek kad dotaknu dno kriminala i prostitucije onda se počnu pomalo javljati. Samim tim evidencija i statistika je gotovo nemoguća s obzirom da se ne zna niti koliko je oboljelih od hepatitisa i AIDS-a.<br />
<br />
Evidencija se zapravo radi onoga trenutka kada već počnu kaznena djela, pa ovisnike bilježi policija. Tako najčešće imamo podatke koji su sumirani podaci policije i prijave od strane roditelja", ističe Ante Barbir.<br />
<br />
Na temelju toga se može pretpostaviti da u Hrvatskoj ima oko 15 tisuća ovisnika o drogi. Iako je službeni broj umrlih u prošloj godini od posljedica uzimanja droge 55, pretpostavlja se da je taj broj zapravo tri puta veći kada se pribroje i oboljeli od hepatitisa i drugih bolesti vezanih uz posljedice uzimanja opijata.<br />
<br />
No, broj umrlih nije porastao u odnosu na posljednjih nekoliko godina, a smanjio se i broj preminulih od posljedica uzimanja heroina i to za 20 posto.<br />
<br />
Unknownnoreply@blogger.com3tag:blogger.com,1999:blog-2194513123173898028.post-78977964924285902232010-10-18T14:06:00.003-07:002014-02-20T04:18:07.020-08:00Zaplenjena droga vrednosti oko 50 miliona, uhapšeno petoro<h1 id="vestNaslov">
</h1>
<div id="vestDatum">
<div style="float: left;">
<b> 01. oktobar 2010. </b> | 16:50 | <b>Izvor</b>: Beta </div>
</div>
<div id="vestLead3">
BEOGRAD -<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://static.rtv.rs/files/20081003/hasis_droga_130x55.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img align="left" alt="" border="0" src="http://static.rtv.rs/files/20081003/hasis_droga_130x55.jpg" id="vestIntro" title="" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
Beogradska policija je u odvojenim akcijama uhapsila petoro osumnjičenih od kojih je zaplenila drogu ukupne vrednosti oko 50 miliona dinara, saopštilo je danas Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP).</div>
</div>
<div style="text-align: justify;">
MUP je naveo da je zaplenjeno 3,25 kilograma heroina, oko deset kilograma marihuane-skank i 45,5 kilograma smese paracetamola i kofeina. <br />
<br />
Akcija je počela privođenjem Miloša N. (25) i Ratomira G. (44) u čijim stanovima je nađena droga i jedna elektronska vaga predviđena za teret do 30 kilograma. <br />
<br />
U džepovima Ratomira G. nađeno je još 17 paketića sa oko deset grama heroina. <br />
<br />
Sinhronizovanom akcijom, ubrzo su uhapšeni i Danilo R. (24) i Jovica S. (24) koji su organizovali nabavku droge i preko svoje mreže preprodavaca je distribuirali u Beogradu. <br />
<br />
U njihovom automobilu policijski službenici našli su osam paketa sa oko osam kilograma marihuane-skank. <br />
<br />
Neposredno pošto su mu Danilo R. i Jovica S. prodali dva kilograma marihuane, uhapšen je i Goran Lalović (26), a droga je oduzeta. <br />
<br />
Osumnjičeni za preprodaju droge će uz krivičnu prijavu biti privedeni dežurnom istražnom sudiji Višeg suda u Beogradu.</div>
Unknownnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2194513123173898028.post-43837522896214570652010-10-18T14:05:00.000-07:002010-10-18T14:05:14.318-07:00Zaplenjeno 20kg heroina<div class="fixed" id="article_info"> <span class="left"></span> </div><div id="article_lead"><strong>Policija je zaplenila više od 20 kilograma heroina i oko 6000 tableta sintetičke droge amfetamin i uhapsila dve osobe, saopštilo je danas Ministarstvo unutrašnjih poslova.</strong></div><div class="img_left"><img alt="" height="290" src="http://www.vesti-online.com/data/images/2009-11-25/12279_heroin-makedonija_f.jpg?ver=1273846881" width="480" /> <div class="potpis" style="text-align: center; width: 480px;">Foto: Arhiva</div></div><br />
<br />
Tom akcijom presečen je još jedan međunarodni kanal krijumčarenja sintetičkih droga i heroina, a otkrivena je i laboratorija za proizvodnju amfetamina, navodi se u saopštenju. <br />
<br />
<br />
Uhapašeni su Stanislav Najdanov zvani "Caki" (53) i Nikola Najdanov (24), obojica iz Niša zbog sumnje da su izvršili krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga. <br />
<br />
Za Stanislavnom Najdanovim bila je raspisana raspisana potraga Policijske uprave Niš po naredbi Višeg suda u tom gradu, dodaje MUP. <br />
<br />
Osumnjičeni su uhapšeni na delu autoputa Niš-Preševo, kod naplatne rampe Žitorađa u automobilu "ford probe" u kome je pronađeno oko 6000 tableta opojne droge amfetamin sa logom "playboy" i "ck". <br />
<br />
<br />
Tokom pretresa kuće u kojoj se krio Stanislav Najdanov, u selu Gornji Matejevac pronađena je i ilegalna laboratorija za proizvodnju sintetičkih droga - amfetamina. <br />
<br />
U laboratoriji, pored 20 kilograma heroina, pronađene su i tablete amfetamina, veća količina hemikalija i prekursora za proizvodnju amfetamina, kao i veća količina paracetamola. <br />
<br />
Osumnjičeni će, uz krivičnu prijavu, biti privedeni nadležnom istražnom sudiji Višeg suda u Nišu a policija nastavlja rad na ovom slučaju, navodi se u saopštenju.Unknownnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2194513123173898028.post-17616810132710657152010-07-04T13:50:00.000-07:002014-02-20T04:21:35.819-08:00Lijecenje narkomanije i alkoholizma<h2>
Lecenje narkomanije i alkoholizma </h2>
<br />
„Ponovo sam se rodio“, „bio sam u paklu, a sada sam novi čovjek pun života i pozitivne energije“, „vratili ste mi vjeru u bolje sjutra“, „vi ste čudesni, a ja sam toliko zadovoljna i opet srećna – hvala vam“. Ovo su samo neke od izjava pacijenata koji su uspješno izliječeni od narkomanije.<b>Radikalni metod liječenja, prije svega narkomanije: opijatne, heroinske, kokainske, amfitaminske, alkoholizma i zavisnosti od kocke</b>. Zbog velikog interesovanja naših čitalaca o načinu liječenja, specijalnim metodama, iskustvima i planovima razvoja klinike za ''Reviju D'' govori stručnjak doktor Viktor Šubajev.<br />
<br />
-S obzirom na to da su bolesti zavisnosti ozbiljno oboljenje, liječenje koje mi sprovodimo traje najmanje godinu dana. To je obavezan program. Poslije godinu dana pacijenti mogu da nam se ponovo obrate ako postoji neki problem. Liječenje je organizovano na način da se prvo preduzimaju mjere detoksikacije, a glavni zahtjev detoksikacije je da takozvano skidanje mora da prođe bez krize pacijenta, bez boli, nesanice, poremećaja apetita, nervoze i depresije. Da bi to prošlo što je moguće brže i mekše, imamo tehnologiju koja pacijentima omogućava da izaberu metod koji im najviše odgovara. Čim se organizam oslobodi otrova, a mi to provjeravamo, počinje se s liječenjem mozga, objašnjava doktor Šubajev. Prema njegovim riječima, smisao liječenja mozga je uklanjanje patološke želje za uzimanjem narkotika.<br />
<br />
-Koristimo različite procedure, gdje se primjenjuju ljekovi, aparati i posebna psihoterapija. Tako djelovanje na mozak postepeno smanjuje i uklanja želju za narkoticima, napada misli i sjećanja o njima. Svakim danom pacijent postaje mirniji i sve manje razmišlja o tome. Kao rezultat terapije postižemo ravnodušnost, odnosno potpunu neutralnost prema drogama. To je dobro, ali to nije dovoljno, navodi Šubajev.<br />
<br />
Jedan od osnovnih ciljeva liječenja je negativan stav prema svim vrstama narkotika, pa se, dodaje Šubajev, kroz uvođenje specijalnih metoda formira negativna reakcija prema narkoticima.<br />
<br />
–Našom terapijom se formira odvratnost i odbijanje narkotika. Zbog toga vršimo specijalne procedure kojima se izaziva neprijatnost i veliki strah od droga. Takođe vršimo i hemijsku blokadu pomoću posebnih implantata. Da kod pacijenta i kod porodice ne bi ostala bilo kakva sumnja, zahvaljujući blokatoru on je potpuno zaštićen. Sve se to radi s ciljem da se čovjek ne vraća u svoju prošlost i da ne razmišlja o tome šta je bilo, već da nema izbora i da gleda u svijetlu budućnost. U tome se sastoji smisao radikalne ruske metode, ističe Šubajev.<br />
<br />
-To je prelaz na potpunu trezvenost, jer oslobodivši se narkotika čovjek više ne upotrebljava nijednu supstancu koja djeluje kao narkotik, čak i više od toga, pacijent više ne uzima alkohol, ne puši marihuanu i uzdržava se od psihoaktivnih supstanci. Poslije godinu dana stacionara, pratimo pacijenta i liječimo ga ambulantno. To je potrebno iz razloga što se mozak postepeno navikava na nov način života. Međutim, neophodno je sačuvati rezultat i utvrditi ga. Tokom godinu dana mozak obnavlja lučenje hormona zadovoljstva. On postaje potpuno zdrav, kao kod bilo kog čovjeka. Tada završavamo obavezno vrijeme liječenja i pacijenta pratimo i liječimo fakultativno. Tojest, ako se nekad dese stres, nesanica, mali problemi s raspoloženjem, čovjek nam se obraća, obrađujemo ga ambulantno i vraća se u normalno stanje. Znači, ako je nekad heroin bio lijek od bilo kog problema, a mi ga pacijentu uzeli i oslobodili ga problema, naš dug je da mu ubuduće uvijek pomažemo kad za to postoji potreba. Znamo kako da uklonimo sve te probleme, kaže Šubajev.<br />
<br />
-Prošlog mjeseca je skoro polovina naših novih pacijenata bila iz Crne Gore. Shvatamo da je to zahvaljujući pozitivnim iskustvima onih koji su se kod nas liječili. Mnogi od njih kažu nam da svi znaju da ruska matoda, koja je radikalna, zaista pomaže, ali ne mogu svi u Moskvu na liječenje. Sad su ljudi saznali za beogradsku kliniku, a mi smo posjetili Crnu Goru da bismo se uvjerili kakva se pomoć ovdje pruža zavisnicima. Prije svega, nas zanima da li je i u Crnoj Gori potrebno jedno odjeljenje. Ako je to i ovdje veliki problem, razmotrićemo plan otvaranja bolnice i u Crnoj Gori. U svakom slučaju naša misija je da pomognemo ljudima i nastavićemo da to činimo, poručuje doktor Šubajev.<br />
<br />
<i>M.Knežević</i><br />
<br />
Jedan zarazi četvoro<br />
<br />
Svaki osrednji narkoman, uslovno rečeno, zarazi narkomanijom još četvoro ljudi. To se širi matematičkom progresijom. Recimo, u Rusiji svake godine umre 70 hiljada narkomana od prekomjerne doze. To je čitav jedan grad. To nijesu stari ljudi, već pretežno omladina, što znači da nam mladost odlazi u zenitu svoje snage. Kako ta pošast čovječanstva može da ugrozi malu Crnu Goru, ne treba posebno objašnjavati. Eto, u čemu je problem i zašto treba odmah djelovati, ukazuje dr Šubajev.<br />
<br />
Zavisnost nastaje poslije prvog puta<br />
<br />
Doktor Viktor Šubajev tvrdi da bilo koji čovjek koji prvi put uzme heroin ili kokain istog dana postaje zavisnik.<br />
<br />
-Zabluda je mišljenje da prva proba ne vodi u zavisnost. Pitanje je samo kad će biti druga proba. Kod nekih je to ranije, kod nekih kasnije, ali sigurno bude. Zato je vaspitanje i obrazovanje mladih važno, jer treba da ih na vrijeme upozorimo da uzimanje narkotika znači uzimanje smrti u ruke, upozorava dr Šubajev.Unknownnoreply@blogger.com2tag:blogger.com,1999:blog-2194513123173898028.post-35404769289343790742010-06-02T12:43:00.000-07:002014-02-20T04:28:02.485-08:00Naltrexon implant protiv droge i naltrexone injekcija<h1>
<span style="color: #003366;"><span style="font-size: large;"><span style="font-family: Verdana;">Naltrexon implant – Naltrexon depo (čip, blokator)</span></span></span></h1>
<div style="overflow: hidden;">
<span style="font-family: Verdana;"><br />
Mnogobrojni problemi vezani za nedisciplinovano uzimanje Naltrexona u tabletama su nagnali naučnike da <img align="right" alt="" src="http://www.refindyourway.com/userfiles/image/Naltrexone%20implant,%20naltrexone%20depot,%20naltrexone%20pellet.jpg" height="300" hspace="10" vspace="10" width="227" />potraže nova rešenja zaštite od recidiva.<br />
<br />
Kao rezultat temeljnih istraživanja su se pojavile različite varijante Naltrexon depoa koji se drugačije zove Naltrexon implant, blokator ili čip. Takva vrsta blokatora se plasira u organizam potkožno ili intramuskularno postepeno se razlažući čime se oslobađa supstanca naltrexona. Naltrexon depo oslobađa supstancu održavajući neophodnu aktivnost naltrexona u krvi u periodu od nekoliko nedelja ili meseci, do godinu dana. Za to vreme su opijatski receptori pouzdano blokirani. Heroin nije u stanju da deluje na njih i izazove svoje uoobičajeno dejstvo. <br />
<br />
Naltrexon depo ili naltrexon implant je uveden početkom 90-ih godina u Americi, zatim u Nemačkoj i još nekim državama Evrope. Danas Naltrexon implant preporučuju lekari kao magistralni lek po celom svetu. <br />
<br />
Naltrexon implant izgleda kao niz cilindričnih kuglica ili tableta bele ili bež boje. One su sterilno upakovane u specijalni špric tupog kraja koji je obrađen gama zracima. Različite varijante Naltrexon implanta koji se popularno nazivaju blokator ili čip, sadrže 500mg osnovne supstance naltrexona i aktivno obezbeđuju zaštitu od recidiva od 2 do 12 meseci.<br />
<br />
Mala hirurška intervencija se obavlja pod lokalnom anestezijom. Pravi se rez od 2-3cm na donjem delu stomaka ili nadlaktice. U specijalno obrazovani potkožni ili mišićni kanal se plasiraju kuglice naltrexon posle čega se rez zašiva. Posle ovakve hirurške intervencije je obavezno previjanje i kontrole. Šavovi se skidaju za 7 do 10 dana. <br />
<br />
</span></div>
<h2>
<span style="color: maroon;"><span style="font-size: small;"><span style="font-family: Verdana;">Prednosti Naltrexone implanta (čip)</span></span></span></h2>
- Zaštita od recidiva je efikasnija od tableta Naltrexona iz razloga što ne treba uzimati svakodnevno lekove<br />
<div style="overflow: hidden;">
<span style="font-family: Verdana;"> - Nije potreban nadzor pri uzimanju Naltrexon tableta kao i konflikti sa rođacima<br />
- Nemoguće je zaboraviti ili predomisliti se da se uzme Naltrexon<br />
- Potrebne su manje količine Naltrexona zato što lek ne prolazi kroz želudac i jetru<br />
- Mogućnost smanjenja žudnje čak više od Naltrexon tableta, jer se njegov unutrašnji sukob motivacija okončava time što se Naltrexon implant nalazi u telu<br />
- Pacijent je sve vreme svestan toga da je implant ispod kože i psihološki je svestan toga da zaštita od droge, mirniji je i sigurniji u sebe <br />
</span></div>
<h2>
<span style="color: maroon;"><span style="font-size: small;"><span style="font-family: Verdana;">Nedostaci Naltrexon implanta</span></span></span></h2>
<br />
<div style="overflow: hidden;">
<span style="font-family: Verdana;">- Minimalna hirurška intervencija i mali ožiljak sa privremenom osetljivošću tog dela kože<br />
- U malom broju slučajeva dolazi do upale mesta gde je ugrađen implant ili odbijanje implanta koje se obično jednostavno saniraju pomoću antibiotika ili lekovima protiv upale<br />
- Implant se razlaže za nekoliko meseci dok kuglice implanta sasvim nestaju nešto sporije </span></div>
<div style="overflow: hidden;">
<span style="font-family: Verdana;"></span></div>
<div style="overflow: hidden;">
<h1>
<span style="color: #003366;"><span style="font-size: large;"><span style="font-family: Verdana;">Naltrexon injekcija - Tečni implant</span></span></span></h1>
<span style="font-family: Verdana;"> Naltrexon injekcija odgovara osobama koje žele da izbegnu hiruršku intervenciju za plasiranje naltrexon implanta. Tečni implant naltrexona se primenjuje kao intramuskularna injekcija.<br />
<br />
Tečni implant je uljani rastvor soli masnih kiselina naltrexona koje se postepeno metaboliziraju. U toku jednog meseca ovaj lek održava potrebnu koncentraciju naltrexona u organizmu štiteći receptore od narkotika.<br />
<br />
Tečni implant naltrexona je providna tečnost uljanog rastvora upakovana u tamne bočice od 10ml.<br />
<br />
<span style="color: maroon;"><b>Koje su prednosti injekcije naltrexona (tečnog implanta) u odnosu na tvrdi naltrexon implant?</b></span><br />
<br />
- Nema potrebe za hirurgom<br />
- Nije potrebna lokalna anestezija<br />
- Nema potrebe za hirurškim zahvatom, previjanjem, skidanjem konaca<br />
- Nema rizika od upale usled nepravilnog hirurškog zahvata<br />
- Nema rizika od odbijanja implanta<br />
- Nema ožiljka<br />
<br />
<span style="color: maroon;"><b>Koji su nedostaci tečnog naltrexon implanta?</b></span><br />
<br />
- Protivopijatska blokada traje samo jedan mesec<br />
<br />
Potrebno je primiti injekciju naltrexona svakog meseca.<img align="right" alt="" src="http://www.refindyourway.com/userfiles/image/Naltrexone%20in%20oil.jpg" height="188" hspace="10" vspace="10" width="170" /><br />
<br />
Treba dodati da je Alkemers Inc. USA više od 10 godina radila na formuli preparata pod nazivom Vivitrol koji je varijanta tečnog naltrexon implanta.<br />
<br />
Kako se priprema i primenjuje Vivtrol?<br />
<br />
Molekule naltrexona su ujedinjene sa polylactide-co-glycolide (PLG). Suspenzija se priprema direktno pre uvođenja preparata u jagodicu. Supstanca u prahu se meša sa specijalnim rastvaračem i odmah se daje injekcija. Za to se primenjuje specijalan špric i igla. Čestice polimera polako oslobađaju naltrexon. Jedna doza vivitrola sadrži 380mg naltrexona. Ta količina je dovoljno kako bi se održavala potrebna koncentracija naltrexona u krvi tokom jednog meseca.<br />
</span><span style="font-family: Verdana;"><br />
</span></div>
Unknownnoreply@blogger.com5tag:blogger.com,1999:blog-2194513123173898028.post-39698123653400620742010-05-08T06:19:00.000-07:002014-02-20T04:41:19.318-08:00Bolesti zavisnosti, simptomi i karakteristike<h1>
<span style="color: #003366;"><span style="font-size: large;"><span style="font-family: Verdana;"> </span></span></span></h1>
<h2>
<span style="color: maroon;"><span style="font-size: medium;"><span style="font-family: Verdana;"><br />
Šta su to bolesti zavisnosti?<br />
Simptomi alkoholizma, narkomanije i drugih zavisnosti<br />
Kakve posledice i rizike nose bolesti zavisnosti?</span></span></span><span style="font-size: small;"><span style="font-family: Verdana;"><br />
</span></span></h2>
<span style="font-size: small;"><span style="font-family: Verdana;"> Savremena psihijatrija stavlja <b>bolesti zavisnosti</b> na prvo mesto po zastupljenosti, tempu širenja i stepenu opasnosti po zdravlje i socijalno blagostanje. Često i po život.<br />
<br />
</span></span><br />
<h3>
<span style="font-size: small;"><span style="font-family: Verdana;">Zavisnost je oboljenje sa sledećim karakterističnim simptomima:</span></span></h3>
<ol><span style="font-size: small;"><span style="font-family: Verdana;">
<li>Opsesivna želja za redovnim pribegavanjem «voljenoj» supstanci ili radnji, čak na štetu sopstvenim važnim interesima</li>
<li>Potraga za zadovoljstvom, dodatnom energijom ili opuštanjem, bežanje od problema iz svakodnevnog života</li>
<li>Rast tolerancije - uvećava se količinska potreba (doze, učestalost, dužina, intenzivnost zloupotrebe)</li>
<li>Promena psihe, karaktera, ponašanja ličnosti zavisnika sa gubitkom ranijih vrlina, zrelosti i odgovornosti</li>
<li>Psihološki i često fizički diskonfort pri uzdržavanju koja se može manifestovati emocionalnom napetošću, nestrpljivošću, nervozom i ponekad, agresivnošću. Neretko dolazi do dosade, teskobe, depresije. Obično se uvećava žudnja, patološka želja za obnavljanjem stereotipa zavisnosti</li>
<li>Sklonost obnavljanju i nastavljanju upotrebe supstance ili nezdravog načina života uprkos narastajućoj štetnosti po zdravlje, porodičnom, društvenom, ekonomskom statusu. Ponekad i uprkos smrtnoj opasnosti.</li>
</span></span></ol>
<span style="font-size: small;"><span style="font-family: Verdana;">Na ovom sajtu ćemo Vas upoznati s najčešćim <b>bolestima zavisnosti</b>, njihovim simptomima, tipičnim karakteristikama za raspoznavanje. Najvažnije je to što Vas obaveštavamo o tome šta raditi ukoliko je ta nesreća došla u Vaš dom, kakvi principi lečenja <b>bolesti zavisnosti</b> postoje i šta može efikasno pomoći svakom čoveku ponaosob.<br />
<br />
</span></span><br />
<h4>
<span style="font-size: small;"><span style="font-family: Verdana;"><span style="color: maroon;">Bolesti zavisnosti koje smo za Vas opisali možete naći niže:</span></span></span></h4>
<span style="font-size: small;"><span style="font-family: Verdana;"> </span></span><br />
<h3>
<span style="font-size: small;"><span style="font-family: Verdana;"><span style="color: #003366;">Hemijske zavisnosti:<br />
- Heroinska i opijatska narkomanija<br />
- Zavisnost od kokaina i drugih stimulatora<br />
- Zavisnost od marihuane (kanabisa)<br />
- Zavisnost od sedativa (tabletomanija)<br />
- Pušenje<br />
- <a href="http://www.refindyourway.com/lang/sr/cat/65/id/93/Alkoholizam.html">Alkoholizam</a><br />
<br />
<br />
Bihevioralne zavisnosti:<br />
- Patološko kockanje (igre na sreću)<br />
- Zavisnost od kompjuterskih igara<br />
- Internet zavisnost<br />
- Zavisnost od hrane<br />
- Seksualna zavisnost</span></span></span></h3>
<span style="font-size: small;"><span style="font-family: Verdana;">
</span></span>
<h2>
<span style="font-size: small;"><span style="font-family: Verdana;"> </span></span></h2>
<h2>
<span style="font-size: small;"><span style="font-family: Verdana;"><span style="color: maroon;"><span style="font-size: medium;">Simptomi heroinske i opijatske narkomanije</span></span></span></span></h2>
<span style="font-size: small;"><span style="font-family: Verdana;"><br />
</span></span><br />
<ol><span style="font-size: small;"><span style="font-family: Verdana;">
<li>Manje doze opijatske supstance izazivaju euforiju, povišeno i dobrodušno raspoloženje, zadovoljenost. druželjubivost, hrabrost, osećaj herozima. Mimika je izražajnija i gestikulacija življa. Najkarakterističniji simptom zloupotrebe opijata (heroina, morfijuma) su sužene zenice i bledoća kože. Takođe je obično prisutno otežano disanje i snižena telesna temperatura.</li>
<li>Veće doze izazivaju pospanost, usporenost, opuštenost, smirenost.</li>
<li>Predoziranje karakteriše suženje zenica, nizak krvni pritisak (hipotenzija), spazam sistema za varenje i žuči, snižena telesna temperatura, vlažna i lepljiva koža, teško disanje, gubitak svesti, koma, smrt od paralize koja može nastupiti momentalno ili posle nekoliko časova.</li>
</span></span></ol>
<h3>
<span style="font-size: small;"><span style="font-family: Verdana;"><span style="color: maroon;">Promena ličnosti kao posledica konzumiranja opijata</span></span></span></h3>
<span style="font-size: small;"><span style="font-family: Verdana;"><br />
Nagla promena karaktera i ponašanja, čovek postaje zatvoren, manje se druži sa starim (zdravim) drugovima, pojavljuju se novi, sumnjivi drugovi koje on krije kao i mesta gde se sa njima sreće. Postaje neodgovoran prema obavezama, beži sa časova ili predavanja, vraća se kući kasnije nego obično. Sve više laže, lukavi, nestaju ranije osobine savesti, morala, saosećanja. Zatvara se u kupatilu ili svojoj sobi krijući se od bliskih ljudi, kradom i šapatom razgovara sa nekim telefonom. Naborajni znakovi ponašanja i karaktera su mnogo važniji od simptoma opijenosti zato što se u takvom stanju krije od ljudi, naročitoh njemu bliskih i često uspeva i po nekoliko godina da sakrije zloupotrebu heroina i drugih opijata. Ponekad čak ni specijalisti ne mogu uvek primetiti narkotičku opijenost bez specijalnih testova. Najsigurnije sredstvo za dijagnostiku je imunohroni urinotest koji može uraditi svako.<br />
<br />
Opasnosti od heroina i drugih opijata:<br />
<br />
- Iznenadna smrt od predoziranja<br />
- Infekcija virusom hepatitisa c, b i HIV-a<br />
- Prinudni kriminalni način života usled čega su zatvro, tuče, ubistva neizbežni<br />
- Destruktivni uticaj na potomstvo usled toksičkog dejstva narkotika<br />
<br />
<br />
</span></span><br />
<h2>
<span style="font-size: small;"><span style="font-family: Verdana;"><span style="color: maroon;"><span style="font-size: medium;">Simptomi kokainske i amfetaminske narkomanije (zavisnost od stimulatora)<br />
</span></span></span></span></h2>
<span style="font-size: small;"><span style="font-family: Verdana;"><br />
<br />
</span></span><br />
<h3>
<span style="font-size: small;"><span style="font-family: Verdana;"><span style="font-size: small;"><span style="color: maroon;">Psihički simptomi upotrebe kokaina i drugih amfetamina</span></span></span></span></h3>
<span style="font-size: small;"><span style="font-family: Verdana;">- Emocionalni uspon, euforija<br />
- Osećaj priliva energije<br />
- Pojačanje umne aktivnosti<br />
- Dugi periodi nespavanja<br />
- Sniženje potrebe za spavanjem<br />
- Snižen apetit<br />
- Povećanje fizičke izdržljivosti<br />
<br />
</span></span><br />
<h3>
<span style="font-size: small;"><span style="font-family: Verdana;"><span style="font-size: small;"><span style="color: maroon;">Fizički simptomi upotrebe kokaina i drugih amfetamina</span></span></span></span></h3>
<span style="font-size: small;"><span style="font-family: Verdana;">- Ubrzani puls, tahikardija<br />
- Učestalo disanje<br />
- Suženje krvnih sudova<br />
- Povišen krvni pritisak<br />
- Povišena telesna temperatura<br />
- Znojenje<br />
- Proširene zenice<br />
<br />
Prvo vreme zloupotreba kokaina i amfetamina se nikako ne manifestuje. Međutim, sa daljom upotrebom narkotika se javljaju očigledni simptomi: gubitak na težini, neuredan spoljašnji izgled, crvenilo na koži, hronična kijavica, česte respiratorne infekcije. Nalazeći se pod dejstvom kokaina, čovek može biti budan nekoliko sati, a zatim spavati duži vremenski period.<br />
<br />
Psihološki simptomi mogu biti gubitak interesa za druženjem, ranijim interesovanjima ili bilo kojoj drugoj aktivnosti, problemi kod kuće, u školi i na poslu. Narastajuća psihoza se može manifestovati ponavljanju konvulzivnih pokreta, kao što su rad prstiju ili igra sa kosom. U slučaju ozbiljnog predoziranja su karakteristične proširene zenice, tahikardija, znojenje, hipertenzija. Kokain i amfetamini mogu izazvati slušne halucinacije (čovek “čuje glasove“) i tešku depresiju kao i nagle promene raspoloženja. Učestali su nastupi netrpeljivosti i agresivnosti, nervoze i nenormalne ljutnje.<br />
<br />
<br />
</span></span><br />
<h2>
<span style="font-size: small;"><span style="font-family: Verdana;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiWtRWPqEbCm_PFA2gW1AxhL-dqp06mhUMrhWV8s36Trru7dFbDK_l2kxXz3fGOJOlkTmFEjnHrfaM6tjxQsmjH1YL3-31TI5_T8toC3P60bK0L8zwcX7i_8z835hpM_o6-g2qlXq0ubiOI/s1600/mood+disorder.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiWtRWPqEbCm_PFA2gW1AxhL-dqp06mhUMrhWV8s36Trru7dFbDK_l2kxXz3fGOJOlkTmFEjnHrfaM6tjxQsmjH1YL3-31TI5_T8toC3P60bK0L8zwcX7i_8z835hpM_o6-g2qlXq0ubiOI/s320/mood+disorder.jpg" /></a><span style="color: maroon;"><span style="font-size: medium;">Simptomi kanabioidne narkomanija (yavisnost od marihuane)<br />
</span></span></span></span></h2>
<span style="font-size: small;"><span style="font-family: Verdana;"><br />
</span></span><br />
<h4>
<span style="font-size: small;"><span style="font-family: Verdana;"><span style="color: maroon;">Fizički simptomi upotrebe marihuane:</span></span></span></h4>
<span style="font-size: small;"><span style="font-family: Verdana;">• «Otežana» ili kompulsivna ishrana (marihuana narušava kiselinu želuca)<br />
• Upaljene i crvene oči (čoveku može biti teško držati otvorene oči)<br />
• Suva usta<br />
• Usporenost, lenjost i otežalost ektremiteta<br />
• Specifičan telesni miris<br />
• Ubrzani puls i pojačano lupanje srca<br />
• Povećan krvni pritisak<br />
• Poremećena motorika<br />
• Promenljiva telesna temperatura<br />
• Glavobolja i vrtoglavica<br />
• Mučnina<br />
• Osećaj gladi<br />
</span></span><br />
<h4>
<span style="font-size: small;"><span style="font-family: Verdana;"><span style="color: maroon;"><br />
Psihički simptomi upotrebe marihuane:</span></span></span></h4>
<span style="font-size: small;"><span style="font-family: Verdana;">• Nekontrolisani smeh<br />
• Zaboravnost i povremeni gubitak pamćenja<br />
• Napadi paranoje (pri ozbiljnoj intoksikaciji)<br />
• Halucinacije<br />
• Otupljenost, besciljnost<br />
• Opuštenost<br />
• Narušenje koncentracije, sposobnosti upravljanja motornim vozilom<br />
• Ubrzan govor, neuzdržljiva pričljivost<br />
• Euforija, osećaj blagostanja<br />
• Bezbrižnost koju smenjuje uznemirenost i strah<br />
• Iskrivljen osećaj za vreme i prostor<br />
• Izoštreno čulo vida, sluha i mirisa<br />
• Sniženje praga bola<br />
• Psihoza (pri većim dozama)<br />
• Pojačano čulo dodira<br />
• Izrazite promene u raspoloženju i ponašanju dok se čovek nalazi pod uticajem<br />
<br />
Ljudi koji konzumiraju marihuanu mogu nositi sa sobom i često koristiti kapi za oči, parfem, žvake, trudeći se da sakriju tragove upotrebe. <br />
<br />
</span></span><br />
<h4>
<span style="font-size: small;"><span style="font-family: Verdana;"><span style="color: maroon;">Rizici i posledice konzumiranja marihuane</span></span></span></h4>
<span style="font-size: small;"><span style="font-family: Verdana;">• Mozak – marihuana utiče na kognitivne sposobnosti, sposobnost razumevanja, apstraktnog mišljenja, učenja i kratkoročno pamćenje.U zavisnosti od koncentracije i jačine nervnog sistema konzumenta, marihuana može izazvati paniku, nemir i toksičnu psihozu. Dugoročna zloupotreba može dovesti do trajnih promena. <br />
• Pluća – pušenje marihuane izaziva iste štetne efekte kao i cigarete: bronhitis, rak pluća, problem sa sinusima itd. samo u mnogo većoj meri izaziva oboljenja gornjih disajnih puteva i oticanja.<br />
• Srce- zloupotreba marihuane uzrokuje lupanje srca, ubrzani puls i povišen krvni pritisak.<br />
• Reproduktivni sistem kod muškaraca- zloupotreba marihuane umanjuje količinu testosterona (muškog hormona), izazivajući postepenu pojavu impotencije i narušavanja polnih funkcija. Sem toga postoji opasnost od muške neplodnosti.<br />
• Reproduktivni sistem kod žena - kanabinoidi toksično delouju na jajne ćelije, remete fiziološku regulaciju ženske reproduktivne sfere. U trudnoći truju plod i dete ima veliki rizik rođenja sa "fetalnim sindromom marihuane", mala težina, encefelopatija, smanjen imunitet.<br />
• Motorne funkcije – pušenje marihuane narušava koncentraciju i povećava vreme reakcije. Narušena je reakcija na svetlost i zvuk, pogoršava se sposobnost obavljanja operativnih radnji i stepen prihvatanja. Javlja se velika potreba za kretanjem, hodanjem, razgovaranjem, karakteristicne su neobične poze za vreme mirovanja.<br />
• Druge oblasti – socijalna izolacija, prelaz na teže narkotike, kriminal.<br />
<br />
<br />
</span></span><br />
<h2>
<span style="font-size: small;"><span style="font-family: Verdana;"><span style="color: maroon;"><span style="font-size: medium;">Zavisnost od sedativa, zavisnost od lekova ili tabletomanija</span></span></span></span></h2>
<span style="font-size: small;"><span style="font-family: Verdana;"><br />
<br />
Zavisnost od lekova je sindrom koji se javlja kod upotrebe psihotropnih supstanci (benzodiazepina, sedativa, barbiturata, lekova za spavanje, psihostimulatora i dr.). Tabletomaniju karakteriše patološka potreba za uzimanjem lekova kako bi se izbegla pojava apstinencije ili psihičkih problema i fizičkog diskomforta koji se javljaju pri prestanku uzimanja tih lekova. Pomenuti simptomi se javljaju i kod uzimanja antagonista navedenih lekova.<br />
<br />
</span></span><br />
<h4>
<span style="font-size: small;"><span style="font-family: Verdana;"><span style="color: maroon;">Simptomi psihičke zavisnosti od lekova</span></span></span></h4>
<span style="font-size: small;"><span style="font-family: Verdana;">Kod psihičke zavisnosti prekid uzimanja lekova je praćen emocionalnim i psihičkim diskonfortom. Napetost, uznemirenost, nemir u telu, nervoza, razdražljivost, plačljivost, strah od nesanice i nesanica su neki od simptoma. Sve navedeno izaziva i pojačava patološku želju za uzimanjem leka koja može dostići stepen patološkog nagona i kompulsivne potrebe za pribegavanjem istih. Ta kompulsija može dovesti do povećavanja doza i do predoziranja. </span></span><br />
<h4>
<span style="font-size: small;"><span style="font-family: Verdana;"><span style="color: maroon;"><br />
Simptomi fizičke zavisnosti od lekova</span></span></span></h4>
<span style="font-size: small;"><span style="font-family: Verdana;">Kod fizičke zavisnosti od lekova prekid uzimanja preparata dovodi do apstinencijalnog sindroma koji je praćen različitim vegetativno-somatskim i neurološkim poremećajima kao što su drhtavica, znojenje ili suvoća kože, lupanje srca, promena krvnog pritiska, glavobolja, povišena osetljivost na svetlost, zvuk, a postoji i opasnost od epileptičkih napada. Pojavu apstinencijalnog sindroma može izazvati i prijem antagonista lekova koji su izazvale zavisnost.<br />
<br />
</span></span><br />
<h4>
<span style="font-size: small;"><span style="font-family: Verdana;"><span style="color: maroon;">Pozivamo Vas da nam se obratite ukoliko imate pitanja. Mi poštujemo Vašu anonimnost. <br />
Kliknite </span><a href="http://refindyourway.com/id/90/lang/sr/cat/contact/contact.html" target="_blank"><span style="color: maroon;">ovde </span></a><span style="color: maroon;">i pošaljite popunjen formular. </span></span></span></h4>
<h2>
<span style="font-size: small;"><span style="font-family: Verdana;"><span style="color: maroon;"><span style="font-size: medium;"><br />
Zavisnost od nikotina - pušenje</span></span></span></span></h2>
<span style="font-size: small;"><span style="font-family: Verdana;"><br />
<br />
Duvan sadrži oko 400 pogubnih supstanci, a najštetnija je nikotin koji u nekom stepenu deluje na centralni i periferni nervni sistem, povećava krvni pritisak, sužava sitne krvne sudove, ubrzava disanje, povećava sekreciju želudačnih žlezda. Sem nikotina, opasni su i drugostepeni proizvodi gorenja duvana. Zato je nezdravo za nepušače da borave u duvanskom dimu.<br />
<br />
</span></span><br />
<h4>
<span style="font-size: small;"><span style="font-family: Verdana;"><span style="color: maroon;">Posledice pušenja</span></span></span></h4>
<span style="font-size: small;"><span style="font-family: Verdana;">Pušenje je uzročnik pojave zloćudnih tumora u predelu usta, grla, bronhija, pluća. Konstantno i dugo pušenje dovodi do preranog starenja. Poremećaj snabdevanja kiseonikom, spazam sitnih krvnih sudova daju spoljašnjem izgledu pušača žućkastu boju u beonjačama, na koži, preranu uvelost, a promena sluznice njegovih disajnih puteva utiče na glas - gubi se zvonkost i prisutna je promuklost<br />
<br />
Nikotin negativno utiče na polni razvoj kod dečaka i devojčica, a naročito je štetan za trudnice tako da dovodi do rađanja slabe, nerazvijene dece. Isto tako se povećava procenat oboljenja i smrtnosti kod dece u prvim godinama života. <br />
<br />
Nikotin pogoršava niz bolesti kao što su arteroskleroza, hipertonično oboljenje, gastritis, miokardiodistrofija, endokrina oboljenja. Kod bolesti kao što je čir u želucu, tromboflebitis, bolest Reno, infarkt miokardija je ozdravljenje bez prestanka sa pušenjem nemoguće. <br />
Poznato je da pušači oboljevaju od raka pluća 6-10 puta češće nego nepušači. Utvrđeno je da rak izazivaju neke supstance duvanskog dima.<br />
<br />
</span></span><br />
<h4>
<span style="font-size: small;"><span style="font-family: Verdana;"><span style="color: maroon;">Apstinencijski sindrom kod prestanka pušenja</span></span></span></h4>
<span style="font-size: small;"><span style="font-family: Verdana;">Obično posle prestanja pušenja, tokom 3 do 5 dana su primetni sledeći simptomi: osećaj nezadovoljenosti, razdražljivost, lak poremećaj sna, privremen porast apetita, retko glavobolja.<br />
<br />
</span></span><br />
<h2>
<span style="font-size: small;"><span style="font-family: Verdana;"><span style="color: maroon;"><span style="font-size: medium;"><br />
Patološko kockanje ili zavisnost od igara na sreću</span></span></span></span></h2>
<span style="font-size: small;"><span style="font-family: Verdana;"><br />
Patološko kockanje je često učestvovanje u igrama na sreću što dominira u životu individue i vodi do spuštanja socijalnih, profesionalnih, materijalnih i porodičnih vrednosti.<br />
</span></span><br />
<h4>
<span style="font-size: small;"><span style="font-family: Verdana;"><span style="color: maroon;">Simptomi zavisnosti od kocke</span></span></span></h4>
<span style="font-size: small;"><span style="font-family: Verdana;">• Konstantna zainteresovanost i gubitak osećaja za vreme tokom igre<br />
• Promena kruga interesovanja, konstantne misli o igri, fantaziranje o kockanju<br />
• Gubitak kontrole, izražena nesposobnost da se prestane sa kockanjem kako posle velikog dobitka, tako i posle niza gubitaka<br />
• Stanja psihološkog diskomforta, razdražljivosti, nervoze, nemira u relativno kratkim vremenskim periodima posle još jednog učestvovanja u igri i neodoljivom željom da se ponovo kocka. Takva stanja po nekim simptomima podsećaju na narkomansku apstinenciju: glavobolja, poremećaj sna, nemir, loše raspoloženje, poremećaj koncentracije.<br />
• Karakteristično postepeno povećavanje učestalosti kockanja i nagon za sve većim rizicima<br />
• Periodična napetost koja je praćena uzbuđenjem vezanim za igru, neodoljiva želja da se ponovo učestvuje u kockanju<br />
• Brzorastuće opadanje sposobnosti protivljenja iskušenju. Individua donosi odluku da jednom zauvek prestane da se kocka, a pri najmanjoj provokaciji (susret sa drugovima, razgovor o kocki, blizina kazina) kockanje se ponavlja.<br />
<br />
<br />
</span></span><br />
<h2>
<span style="font-size: small;"><span style="font-family: Verdana;"><span style="color: maroon;"><span style="font-size: medium;">Zavisnost od kompjuterskih igara i rada na kompjuteru</span></span></span></span></h2>
<h4>
<span style="font-size: small;"><span style="font-family: Verdana;"><span style="color: maroon;"><br />
</span><span style="color: maroon;">Simptomi zavisnosti od kompjuterskih igara</span></span></span></h4>
<span style="font-size: small;"><span style="font-family: Verdana;">• Dobro raspoloženje ili euforija za kompjuterom<br />
• Individua ne želi da se odvoji od posla ili igre na kompjuteru<br />
• Razdražljivost pri prinudnom odvajanju od kompjutera<br />
• Nesposobnost planiranja završetka rada ili igre na kompjuteru<br />
• Trošenje velike količine novca na kupovina dodatnih kompjuterskih komponenata i programa <br />
• Zaboravljanje obaveza u kući, na posli, u školi i na dogovorene sastanke tokom rada ili igranja na kompjuteru<br />
• Nemarnost prema zdravlju, higijenom i snom u korist provođenja više vremena za kompjuterom<br />
• Individua često jede za kompjuterom<br />
• Razgovor na temu kompjutera, igara<br />
</span></span><br />
<h4>
<span style="font-size: small;"><span style="font-family: Verdana;"><span style="color: maroon;">Posledice zavisnosti od kompjuterskih igara</span></span></span></h4>
<span style="font-size: small;"><span style="font-family: Verdana;">• Sindrom karpalnog tunela – bilo da je pogrešan stav, ponavljajući otkucaji na tastaturi ili jednostavno nedostatak dobre ergonomije, više sati provedenih pored tastature može da rezultira sindromom karpalnog tunela. Sindrom karpalnog tunela se javlja kada se prignječi nerv koji ide iz podlaktice u šaku. Osnovni simptomi su sevajući bol i trnjenje prstiju i šake. <br />
• Nesanica <br />
• Dehidracija <br />
• Deformiteti izazvani ponavljanjem pokreta – degeneracija izazvana stalnom upotrebom jedne iste grupe mišića. Jedan od najuobičajenijih primera deformiteta izazvanih ponavljanjem pokreta je kucanje na tastaturi, što izaziva oštećenje tetiva, nerava i mišića u prstima, palcu, ručnom zglobu, rukama, podlaktici, laktovima, nadlaktici, vratu, ramenima i gornjem delu leđa.<br />
• Glavobolja – bilo da je u pitanju stres, deformacija oka ili čak nedostatak kofeina, glavobolja je uobičajena kod ljudi koji preterano koriste računar. <br />
• Dijabetes <br />
• Glaukom – studije su pokazale da je 50 procenata korisnika koji preteruju u upotrebi računara iskusila neku vrstu deformacije oka, vide mutno ili dvostruko i tako dalje. To međutim dovodi do povećanja rizika od pojave glaukoma. To je vrsta bolesti oka koja izaziva oštećenje očnog živca i može da dovede do slepila ako se ne leči.<br />
• Gojaznost – dugo sedenje za računarom bez pravljenja pauza i vežbi istezanja – što je veoma važno – može da dovede do gojaznosti. <br />
• Bolovi u vratu <br />
• Bolovi u leđima – sedenje po ceo dan, ponekad u lošoj poziciji, izaziva bol u leđima koji ume da bude veoma uporan i neizdrživ, a vremenom može da postane i hroničan.<br />
</span></span>Unknownnoreply@blogger.com6tag:blogger.com,1999:blog-2194513123173898028.post-74435199960532029552010-04-24T06:45:00.000-07:002010-04-24T06:45:30.450-07:00Ruska metoda<span style="font-size: small;"></span><span style="font-size: small;"></span> <span style="font-size: small;"><b>Lekovi</b><b> </b>se svakom pacijentu prepisuju u zavisnosti od fizičkog i duševnog stanja, osobenostima raspoloženja i karaktera. Takav individualno-dinamički model psihofarmakoterapije omogućuje uklanjanje i sprečavanje simptoma depresije i drugih emocionalnih poremećaja. Pruža se dobar san, harmoničan bioritam, regulisani moždani procesi uzbuđenja i kontrole. Lekovi pripremaju mozak za ostala terapijska delovanja.</span><span style="font-size: small;"><br />
<b>Informacija </b></span><span style="font-size: small;"><b> </b>je upućena na svest i podsvest pacijenta, sadrži različite formule i nastavlja se u toku celog lečenja. Sa jedne strane su to slike užasa, patnji i smrti koje se asociraju sa narkotikom. One obrazuju tvrdokornu odvratnost i strah od narkomanije. Sa druge strane su to radosne slike pune života koje oslikavaju toliko željenu zdravu budućnost. Stvaranje socijalnih i porodičnih vrednosti, orijentisanje na trezvene načine uživanja. Postepeno se formira nov životni program i izbacuju se teška sećanja bolesne prošlosti i osećanja krivice.<br />
<br />
Kao rezultat kompleksnog lečenja mozga postiže se “hladan”, ravnodušan odnos prema supstanci koja je ranije bila aktuelna. Prestaju napadne misli i sećanja. </span>Unknownnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2194513123173898028.post-89556937035168153412010-04-20T00:49:00.001-07:002010-04-20T00:50:14.039-07:00Vrste droga i njihove posledice<span style="font-family: Tahoma; font-size: small;"><br />
</span><span style="font-family: Tahoma; font-size: small;">Definicija droge po WHO glasi: "Droga je bilo koja hemijska supstanca koja prilikom unošenja u Ijudski organizam menja prirodni tok funkcionisanja Ijudskog tela i psihe.</span> <br />
<div class="MsoNormal"><span style="font-family: Tahoma; font-size: small;">Droge mogu biti proizvod sačinjen od prirodnih supstanci i veštačke, kreirane i proizvedene u laboratorijama. Prema pravnoj regulativi, kao i prema socijalnoj prihvatljivosti u odnosu na datu definiciju droga, delimo ih na nekoliko grupa:</span></div><div class="MsoNormal"><span style="font-family: Tahoma; font-size: small;">- legalne droge - alkohol, duvan, razne vrste Iepka <br />
- lekovi - različite vrste lekova do kojih se dolazi bez posebnih procedura, lekovi koji su klasifikovani kao opojne droge i koji se po jasno definisanom pravnom okviru koriste u medicinske svrhe, <br />
- ilegalne droge - materije čija je proizvodnja, distribucija i upotreba van zakonski definisanih okvira nelegalna.<br />
<br />
Upotreba opojnih droga može biti dvojaka: upotreba u medicinske svrhe i nemedicinske svrhe - zloupotreba droga.</span></div><div class="MsoNormal"><span style="font-family: Tahoma; font-size: small;">U medicinske svrhe najčešće se upotrebljavaju kao analgetici, ordiniraju se kod pacijenta koji trpe jake bolove. Ova upotreba droge je legalna, ali treba biti na oprezu jer takođe može izazvati zavisnost. Upotreba droga u nemedicinske svrhe zbog različitih efekata promene svesti i duha osobe, svojevoljna ili prisilna, je nelegalna i neprirodna, a nakon ponovljenih uzimanja dovodi do zavisnosti, sa svim negativnim posledicama po zdravlje -to je zloupotreba droga.</span></div><div class="MsoNormal"><span style="font-family: Tahoma; font-size: small;">Stručnjaci iz oblast narkomanije dele uslovno osobe koje su konzumirale drogu u nekoliko vrsta:</span></div><div class="MsoNormal"><span style="font-family: Tahoma; font-size: small;">- osobe koje su nekoliko puta probale neku drogu i prestale - eksprimentisanje,<br />
- osobe koje povremeno konzumiraju droge - uglavnom blaže, a koje nisu zavisnici <br />
-narkofili i<br />
- osobe koje redovno konzumiraju drogu i zavisni su - narkomani.</span></div><div class="MsoNormal"><span style="font-family: Tahoma; font-size: small;">Prve dve vrste se obično nigde ne registruju jer kriju od roditelja i prijatelja tu svoju naviku i smatraju da je drže pod kontrolom, dok zavisnici veoma često dolaze u sukob sa zakonom ili imaju akutne ili hronicne zdravstvene probleme.<br />
Procene su da na jednog registrovanog narkomana dolazi pet neregistrovanih.</span></div><div class="MsoNormal"><span style="font-family: Tahoma; font-size: small;">Po načinu delovanja na svest imamo četiri osnovne grupe opojnih sredstava:</span></div><div class="MsoNormal"><span style="font-family: Tahoma; font-size: small;">- <b>DEPRESIVI </b>- ova vrsta droga svojim delovanjem usporava funkcije organizma, kako fizičke tako i psihičke (kanabis, Iepkovi, heroin, metadon…).</span></div><div class="MsoNormal"><span style="font-family: Tahoma; font-size: small;">- <b>HALUCINOGENI </b>- ova vrsta droga menja način na koji osoba vidi, čuje i oseća svet oko sebe, njihov "proizvod" su konfuzija i halucinacije (LSD, Psilocibin gljive, kaktus Pejotl, kanabis u visokim dozama).</span></div><div class="MsoNormal"><span style="font-family: Tahoma; font-size: small;">- <b>STIMULANSI </b>- ova vrsta droga stimuliše i ubrzava sve funkcije u Ijudskom organizmu, kako fizičke tako i psihičke (amfetamin sulfat, metamfetamin, kokain - krek, ectasy).<br />
<br />
Upotreba droga u dužem periodu može izazvati zavisnost, a zavisnost može dovesti do tolerancije koja iziskuje sve veću dozu droge, što opet može dovesti do uzimanja smrtne doze (overdosis), koja, ako se pravovremeno ne interveniše, može uzrokovati smrt.</span></div><div class="MsoNormal"><span style="font-family: Tahoma; font-size: small;">Nagli prestanak uzimanja droge je veoma opasan i ispoljava se kao poremećaj telesnih funkcija (bolovi u kostima i mišićima, osećaj hladnoće, grčevi u stomaku, znojenje, nesanica, uznemirenost, itd.) za koji je uobičajen naziv apstinencijalni sindrom.</span></div>Unknownnoreply@blogger.com1tag:blogger.com,1999:blog-2194513123173898028.post-5389601074569018232010-04-13T05:46:00.001-07:002010-04-13T05:46:17.435-07:00Društvo i narkomanija<span class="text"><h2><br />
</h2>Sredina u kojoj čovek živi može tolerisati ili čak podržavati konzumiranje određenih psihoaktivnih supstanci ili pak imati otvoreno odbojan i negativan stav. Zapadna društva, a i naše, tolerišu pijenje alkohola dok se prema konzumiranju "droga" uglavnom zauzima netolerantan i zabranjujući stav. Neke grupe u društvu mogu imati i svoje posebne obrasce ponašanja kad su u pitanju psihoaktivne supstance. Npr. urbana omladina može podržavati pušenje marihuane kao i izvesni umetnički orijentisani krugovi ljudi. Među intelektualcima često može biti prisutan iznenađujuće tolerantan odnos pema samoinicijativnom konzumiranju sedativa. Takvi stavovi sredine sigurno imaju uticaja na broj ljudi koji postaju zavisni od pomenutih psihoaktivnih supstanci. Potrebno je reći da je ovakav "nezvaničan stav" izgleda delotvorniji od zakonskih propisa u nekim društvima. <br />
<div style="text-align: justify;"> </div><div style="text-align: justify;"> Važno je i napomenuti da se pod "odnosom društva prema nečemu" uglavnom misli na mišljenje većine, a to znači na mišljenje ljudi "srednje i starije generacije" u odnosu na šta mladi ljudi prirodno imaju kritički i buntovan stav. Tako dolazi do raskoraka koji inače može biti koristan i progresivan, ali kada su u pitanju psihoaktivne supstance često katastrofalan po mlade ljude, po mišljenju dr Jelice Satarić. Može se čuti od zavisnika da su se oni usprotivili "lažnim vrednostima okoline, učmalosti i strahu" što nije u biti prihvatljivo jer u zavisnosti se ruše sve prave vrednosti i ostaje samo učmalost, letargija i praznina. Društvo ne može samo svojim restriktivnim stavom prema uzimanju droga i zakonskim propisima suzbiti ovu pojavu. Mora se preduzimati neka "prijateljska aktivnost" ali ne i neopravdano popustljiva, prema mladim ljudima. Potrebno je da školski programi obuhvate mlade pre nego što se određeni oblici ponašanja uspostave. Ako se vratimo na koncept o bolesti zavisnosti koja nastaje u interakciji navedena četiri faktora, može izgledati suviše komplikovano razumevanje tih složenih odnosa. Vodič kroz lavirinte modernog sveta može biti i definicija duševnog zdravlja koju je izrekao "klasični" Frojd: Ono što karakteriše zrelu, duševno zdravu osobu je kapacitet za ljubav i kapacitet za rad. </div><div style="text-align: justify;"> </div><div style="text-align: justify;"> Sami mladi vide kao korisne puteve za prevenciju narkomanije bolju informisanost (koliko god nam se nekada činilo da se i previše govori o štetnosti droga, kao da to nije dovoljno doprlo do njih), preko savetovališta za mlade (kojih kod nas još uvek nema u dovoljnoj meri niti zahvataju veći broj mladih), kao i preko uticaja roditelja. </div></span>Unknownnoreply@blogger.com3tag:blogger.com,1999:blog-2194513123173898028.post-91829097734150098212010-04-13T05:45:00.005-07:002010-04-13T05:45:57.168-07:00Porodica i narkomanija<span class="text"><h2><br />
</h2>Eventualne ideje o ulozi porodice u nastanku "narkomanije", mogu se svesti na opšte stavove i iskustva i laika i stručnjaka da su odnosi sa najbližima izvor zdravlja, zadovoljstva, sreće ali i patnje, nesporazuma, besa, straha, što sve pod uticajem raznih okolnosti, nasledenih, urođenih, unutrašnjih i spoljašnjih, dovodi do različitih psiholoških sklopova. Nema jasno određenog tipa porodice koji nekoga čini "podobnim" da se razboli od bolesti zavisnosti. Ipak se neke pojave mogu izdvojiti kao značajne. Višegeneracijska tendencija ka zavisničkom ponašanju (alkoholizam nekih članova porodice, pasivnost, "parazitizam") ili ponašanju sa gubitkom kontrole (patološko kockanje, kleptomanija, piromanija). Veoma važan "faktor rizika" je neujednačen stav roditelja u vaspitavanju - jedan roditelj ispoljava neopravdanu toleranciju a drugi nerazumljivu strogost i agresiju. Pošto je porodica osnovni okvir za zadovoljenje jedne od bazičnih ljudskih potreba - potrebe za pripadanjem, ukoliko ona nije u stanju da pruži dovoljno iskustva sloge, podrške i uvažavanja, dete će potražiti neku kohezivniju grupu (npr. grupu zavisnika) u kojoj ce steći sigurnost i prihvatanje, ali često nauštrb gubitka samostalnosti i nezavisnosti. Takođe, među osnovnim potrebama je i potreba za orijentacijom shodno uzrastu i okolnostima. Ukoliko u porodici nema jasnih i direktnih poruka, razgovora, ukoliko nema slobodnog izražavanja osećanja, ako postoji detetu nerazumljiva promenljivost ponašanja, atmosfere, očekivanja, ono ce biti u nekoj vrsti konfuzije (neće mu biti jasno šta mu se kaže, šta drugi osećaju, šta očekuju, šta vole šta ne vole itd.). A onaj ko nema orijentaciju ne može imati sigurnost u sebe i ne može slobodno odlučivati i ne može normalno sazrevati kao ličnost i graditi identitet. Porodica treba da obezbedi deci temelje za zadovoljenje svojih osnovnih potreba: potrebe za ukorenjenošću - preko jasnog i konzistentnog sistema vrednosti, potrebe za pripadanjem, potrebe za identitetom, potrebe za orijentacijom. Istraživanja sprovedena na učenicima niških škola, na pitanja o tome kako se njihovi roditelji ponašaju kako bi prevenirali upotrebu narkotika, pokazuju da je malo onih roditelja koji ovoj pojavi ne pridaju značaj (3-10%), takođe i onih koji sprovode konkretne provere svoje dece vezanu za mogućnost upotrebe i zloupotrebe droga (4-17%), a da se većina intervencija ograničava na razgovor o štetnosti i njihovu ljutnju ukoliko posumnjaju ili primete da je već došlo do korišćenja neke od ovih supstanci (25-55%). </span>Unknownnoreply@blogger.com0