Narkomanija u Hrvatskoj - Statistika

Ovisnost o drogama u Hrvatskoj

Narkomanija u Hrvatskoj predstavlja sve veći problem. Lani je od predoziranosti umrlo 55 osoba, a prema evidenciji Zavoda za javno zdravstvo evidentirano je 5811 liječenih ovisnika o opojnim drogama.

Predstojnik Vladina ureda za suzbijanje zloporabe droga Ante Barbir drži da je stvarni broj ovisnika u Hrvatskoj daleko veći.

"Nijedan ovisnik se ne želi liječiti. Tek kad dotaknu dno kriminala i prostitucije onda se počnu pomalo javljati. Samim tim evidencija i statistika je gotovo nemoguća s obzirom da se ne zna niti koliko je oboljelih od hepatitisa i AIDS-a.

Evidencija se zapravo radi onoga trenutka kada već počnu kaznena djela, pa ovisnike bilježi policija. Tako najčešće imamo podatke koji su sumirani podaci policije i prijave od strane roditelja", ističe Ante Barbir.

Na temelju toga se može pretpostaviti da u Hrvatskoj ima oko 15 tisuća ovisnika o drogi. Iako je službeni broj umrlih u prošloj godini od posljedica uzimanja droge 55, pretpostavlja se da je taj broj zapravo tri puta veći kada se pribroje i oboljeli od hepatitisa i drugih bolesti vezanih uz posljedice uzimanja opijata.

No, broj umrlih nije porastao u odnosu na posljednjih nekoliko godina, a smanjio se i broj preminulih od posljedica uzimanja heroina i to za 20 posto.
   
          

Šta je to narkomanija?

Zavisnost od opijata se definiše kao snažan psihički nagon za uzimanjem opijata. Tolerancija se razvija tako da se doza mora sve više povećavati kako bi se postigao željeni početni efekat, a fizička zavisnost se sve više pojačava kako se doza povećava i što duže traje uzimanje. Tolerancija i fizička zavisnost razvijaju se vrlo brzo, a u slučaju uzdržavanja od uzimanja javlja se apstinencijski sindrom.

Kao simptomi zavisnosti mogu se javiti akutna intoksikacija (predoziranje) ili apstinencijski sindrom.

Akutna intoksikacija se odlikuje sniženom telesnom temperaturom, euforičnim ponašanjem, pospanošću, sniženim krvnim pritiskom, usporenim srčanim otkucajima, usporenim i plitkim disanjem, te crvenilom i svrabom kože.

Apstinencijski sindrom se karakteriše znakovima preterane aktivnosti srednjeg nervnog sistema. Težina stanja u apstinencijskom sindromu se pogoršava s količinom doze opijata koja se uzima i trajanjem uzimanja. Simptomi započinju najranije 4-6 sati od posljednje doze. Javlja se potreba za uzimanjem droge uz teskobu, ubrzano disanje, znojenje, suzenje, slinavljenje, zevanje. Mogu se javiti i drhtavica, naizmenični osećaj topline i hladnoće, trzanje i bol u mišićima, anoreksija.

Česte komplikacije su plućne bolesti; upala pluća, plućni apsces, plućna embolija, zatim bolesti jetre; virusni hepatitis A, B, C, ; osteomelitis (zbog širenja infekcije krvlju iz nesterilnih injekcija), imunološke; povišena antitela IgM, IgG (nepoznatog razloga) i neurološke; anoksija mozga (nestanak kiseonika) i komplikacije kome. Nesterilne igle koje narkomani često koriste stalan su izvor zaraze i infekcija koje usled načina života i nelečenja često dovode do teških komplikacija i životnom ugroženošću. Trudnice zavisne od heroina, kao i one koje uzimaju metadon (supstitutivna terapija) prenose tu zavisnost i na dete, jer heroin i metadon slobodno prolaze kroz placentu.