Приказивање постова са ознаком ovisnost. Прикажи све постове
Приказивање постова са ознаком ovisnost. Прикажи све постове

среда, 16. фебруар 2011.

Narkomanija opaka bolest

Narkomanija-opaka bolest
 
Narkomanija spada u bolesti zavisnosti po misljenju Svetske zdravstvene organizacije.
To je jedno bolesno stanje a kada mi razmisljamo o njemu prvenstveno mislimo na strast ili zelju za uživanjem tj. ponovnim uzimanjem opojnih sredstava.U takvom stanju čovjek mijenja svoj način razmišljanja i ponašanja.Problem narkomanije zahvatio je cijeli svijet i time postao najveći problem današnjice .Postoji opasnost da ovaj problem preraste u ,,potencijalnu epidemiju,,.Problem se javlja najvise među mladima,u periodu adolescencije(između 14 i 19 godine).
Zavisnost o drogama napada sve nivoe društva,bez obzira na rasu pojedinca,religiju,seksualnu orijentaciju ili socijalni status.Najčešći uzroci zavisnosti o drogama su:gubitak voljene osobe,bolest,razvod,raskid važne veze,loša situacija u školi ili na poslu,finansijski problemi,bankrot,kompleksi…
Kombinacijom svih ovih različitih fatora nastaje strašna i
eksplozivna mješavina.Ciljni proizvod te bombe je potreba da se dostigne neko posebno psihološko stanje-bijeg iz realnosti.Tako potencijalni narkoman ne prihvata obaveze koje mu nameće društvo već gradi i živi u svom posebnom,
otuđenom svijetu.Takva osoba se tada povlači iz društva,
moralno propada i postaje karakterno,duševno i tjelesno
izmjenjena.Od prvog susreta s drogom bolesnik prolazi kroz stanje blaže ili jače psihičke zavisnosti.Veoma je teško vratiti bolesnika iz takvog stanja,kada on u novonastalom svijetu ima sve,prije svega sigurnost i samopoštovanje.         

четвртак, 11. март 2010.

Zašto je metadon državna taktika za "lečenje" zavisnosti od heroina?

Od heroina kod nas godišnje umre nekoliko stotina ljudi, pa je posle petogodišnjeg natezanja Vlada Srbije krajem februara konačno usvojila Nacionalnu strategiju za borbu protiv narkomanije, baziranu na tarapiji sintetičkom drogom metadon. Odluka države da primeni baš metadonsku terapiju izazvala je gomilu negativnih reakcija kod stručnjaka i roditelja zavisnika, a u subotičkom Udruženju za borbu protiv narkomanije metadon naziva „opasnijom drogom od droge“ i u tome vide samo moguću korist za vršački „Hemofarm“, koji metadon i proizvodi.

Zvanična statistika navodi da u Beogradu ima 7.000 narkomana, a veruje se da je ova brojka bar četiri puta veća. Za Srbiju se procenjuje da ima od 60.000 do 80.000 zavisnika, ali tu se ne ubrajaju takozvani spavači, povremeni uživaoci droga. Prema policijskim izvorima, u Srbiji operiše oko 70 narkobandi.

Slavica Grgurević, predsednica subotičkog Udruženja za borbu protiv narkomanije i bolesti zavisnosti, ogorčena ovim „metadonskim rešenjem“ Ministarstva zdravlja, najavljuje seriju konferencija za štampu i proteste.

- Metadon je, prvo, sintetička droga jača od svih opijata na kojima je narkoman prethodno bio, tako da samo dobijamo jedno žešće drogiranje, ali sad pod pokroviteljstvom države. Postoje stroga pravila o uzimanju ove sintetske droge. Kome je u Ministarstvu zdravlja u interesu da se narkomanima isključivo preporučuje tako problematičan „lek“ koji je čak zabranjen u Rusiji! Metadon stvara toliku zavisnost da je osoba koja ga uzima izvesno vreme prinuđena da ga koristi do kraja života. Postoji nekoliko efikasnih francuskih blokatora kod lečenja narkomana, pa ih trenutno roditelji narkomana nabavljaju na crno, ali to sastavljače Strategije nije interesovalo, ogorčeno će Grgurevićeva.

Metadon se osamdesetih godina prošlog veka koristio u beogradskom Zavodu za bolesti zavisnosti, a onda je ta praksa, kao svuda u svetu, napuštena. U Novom Sadu uopšte nije bilo metadona, a doktor Nikola Vučković, koji je prvi u Srbiji obnovio terapiju metadonom, bio je pomoćnik Tomici Milosavljeviću u izradi Strategije.

- Nacionalna strategija, uz prevenciju, definiše i načine lečenja zavisnika, od terapije i rehabilitacije do resocijalizacije. Ako je u Novom Sadu došlo već do toga da je to enormna stopa, ide do 50 mrtvih, a u Beogradu preko 200 mrtvih od overdoza - te brojke su strašne. O sprovođenju određenih programa brinuće regionalni centri u Novom Sadu, Nišu, Kragujevcu i Beogradu. Strategiju smo sačinili po evropskim standardima u borbi protiv narkomanije. Rusi imaju svoje razloge da zabrane metadon i ne mogu da ulazim u to - dodaje doktor Vučković, inače i predsednik Republičke stručne komisije za borbu protiv droga.

Na skupu udruženja koja se bore protiv narkomanije u Subotici moglo se čuti da ministar zdravlja i farmakološki lobi sprovode tajne eksperimente nad narkomanima iz Srbije, pomoću novca iz Evropske unije, a po zahtevu američkih multinacionalnih kompanija. Možda u tome i ima neke logike jer tamošnja stručna javnost odavno zna da metadon ne spada u lekovita sredstva.

Da država nema ozbiljnu nameru da ovu pošast iskoreni, govori i podatak da su za nekoliko godina na ovim prostorima otkrivene tri ilegalne fabrike sintetičke droge amfetamin, da se droga planski rastura i po zatvorima, a dr Zoran Stanković je odmah po postavljenju na položaj ministra odbrane javno kazao da će odmah testirati sve vojnike i oficire na narkotike, od čega, naravno, nije bilo ništa. Narkomanija je krupan biznis, od koga žive mnogi, ne samo narkokarteli i ulični dileri, pa je i nemoguće da se odjednom prekinu prihodi armiji pratećih grana - policiji, sudstvu, advokatima, lekarima, psihijatrima i, svakako, farmaceutskoj industriji.

Šta je to narkomanija?


Zavisnost od opijata se definiše kao snažan psihički nagon za uzimanjem opijata. Tolerancija se razvija tako da se doza mora sve više povećavati kako bi se postigao željeni početni efekat, a fizička zavisnost se sve više pojačava kako se doza povećava i što duže traje uzimanje. Tolerancija i fizička zavisnost razvijaju se vrlo brzo, a u slučaju uzdržavanja od uzimanja javlja se apstinencijski sindrom.

Kao simptomi zavisnosti mogu se javiti akutna intoksikacija (predoziranje) ili apstinencijski sindrom.

Akutna intoksikacija se odlikuje sniženom telesnom temperaturom, euforičnim ponašanjem, pospanošću, sniženim krvnim pritiskom, usporenim srčanim otkucajima, usporenim i plitkim disanjem, te crvenilom i svrabom kože.

Apstinencijski sindrom se karakteriše znakovima preterane aktivnosti srednjeg nervnog sistema. Težina stanja u apstinencijskom sindromu se pogoršava s količinom doze opijata koja se uzima i trajanjem uzimanja. Simptomi započinju najranije 4-6 sati od posljednje doze. Javlja se potreba za uzimanjem droge uz teskobu, ubrzano disanje, znojenje, suzenje, slinavljenje, zevanje. Mogu se javiti i drhtavica, naizmenični osećaj topline i hladnoće, trzanje i bol u mišićima, anoreksija.

Česte komplikacije su plućne bolesti; upala pluća, plućni apsces, plućna embolija, zatim bolesti jetre; virusni hepatitis A, B, C, ; osteomelitis (zbog širenja infekcije krvlju iz nesterilnih injekcija), imunološke; povišena antitela IgM, IgG (nepoznatog razloga) i neurološke; anoksija mozga (nestanak kiseonika) i komplikacije kome. Nesterilne igle koje narkomani često koriste stalan su izvor zaraze i infekcija koje usled načina života i nelečenja često dovode do teških komplikacija i životnom ugroženošću. Trudnice zavisne od heroina, kao i one koje uzimaju metadon (supstitutivna terapija) prenose tu zavisnost i na dete, jer heroin i metadon slobodno prolaze kroz placentu.



General Health Blogs - BlogCatalog Blog Directory